Frankapani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
Redak 9:
[[Datoteka:Frankopanski kastel Krk 07.jpg|mini|Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća]]
Krčki knezovi Frankapani su jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima. Smatra se da potječu iz Gradeca - danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio Dujam I. koji je [[1118.]] godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati otokom.
Prvog krčkog kneza Dujma naslijedila su [[1163.]] godine dva njegova sina: Bartol I. i Vid I. Treći sin Bartol II. "bio je valjda još nedorasao, pak tako su otčevinu preuzela dva starija brata". Bartol i Vid bilo je najčešće ime frankapanskih potomaka – sve do Bartola IV. i Vida V.
Redak 15:
Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima. Neki povjesničari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh).
Do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Brinjski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, Mlečana i [[Habsburg
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu – koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447.]] Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
[[Ivan Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj kćerci [[Katarina Frankapan|Katarini Frankapan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun devet godina iza svoje smrti [[1529.]] Godine.
Redak 41:
== Znameniti Frankapani ==
*[[Bartol VIII. Frankopan]] (sp. 1327, † 1361.), Godine 1336. je oslobodio budućeg češkog kralja [[Karlo IV. Luksemburški|Karla IV.]] iz zatočeništva kod gusara<ref>
*[[Dujam II. Krčki (Frankopan)]] († 1317.), jedan od najmoćnijih hrvatskih feudalaca svoga doba.
*[[Ivan V. Frankapan|Ivan V. Krčki (Frankapan)]] († 1393.), hrvatski ban.
Redak 79:
== Vanjske poveznice ==
* [http://frankopani.eu/Putovima-Frankopana.pdf ''Putovima Frankopana: frankopanska baština u Primorsko-goranskoj županiji''], ur.: Ines Srdoč-Konestra i Saša Potočnjak, Rijeka, 2018., {{ISBN
* [[Rudolfo Franjin Magjer]], [http://knjiga.gskos.hr/~descape/files/R_F_MAGJER%20ZRINSKO-FRANKOPANI%20spojeno.pdf ''Zrinski i Frankopani'']
* [https://www.google.com/maps/d/viewer?mid=1HXpHGJ6wF2VuGzNJ6FZMxixLi1w&ll=45.1979964437217%2C14.851019700000052&z=10 Karta frankapanskih kaštela i posjeda]
| |||