U [[tkivo|tkivu]] se razgrađuje brže od glukoze (pa je zato i vrlo popularna u [[šport]]skim napitcima ili ljudima oboljelim od dijabetesa).<br />
Fruktoza uglavnom putuje prema jetrima i tamo se može iskoristiti bez [[inzulin|inzulina]]a. U nedostatku inzulina, fruktoza ima sposobnost konvertiranja u [[Glukoza|glukozu]] u [[jetra|jetri]] i na taj način doprinosi rastu glukoze u krvi umjesto da se skladišti kao [[glikogen]]. Za razliku od [[Saharoza|saharoze]] i glukoze koji uzrokuju nagle promjene u razini glukoze u krvi, što kod [[diabetes mellitus|dijabetičara]] može uzrokovati ometanje [[Metabolizam|metaboličke kontrole]], fruktoza se apsorbira mnogo sporije i uzrokuje samo manje promjene u razini glukoze u krvi. Dakle, fruktoza se upotrebljava kao zaslađivač kod [[diabetes mellitus|šećerne bolesti]] jer njezino uzimanje ne dovodi do naglog porasta [[ugljikohidrati|šećera]] u krvi kao što je to slučaj sa glukozom. No, prema najnovijim studijama, fruktoza je povezana s rizikom od obolijevanja od [[diabetes mellitus|šećerne bolesti]] tipa 2. Osim toga, upotreba fruktoznog sirupa (komercijalno proizvedenog iz kukuruza) u sveprisutnim napitcima smatra se jednim od uzroka epidemije gojaznosti.
==Dobivanje==
Redak 19:
==Izvor==
* ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 969.
