Geber: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WP:STIL |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Jabir ibn Hayyan.jpg|desno|mini| Europski portret Gebera iz 15. stoljeća]]
'''Geber''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جابر بن حيان; '''Džābir ibn Hayyān''') ([[Tus]], [[721]]. - [[Kufa]], [[815]].)<ref>Eliksir i kamen, str. 56.</ref>, [[Perzijanci|perzijski]] liječnik, [[sufizam|sufijski]] filozof i [[Alkemija|alkemičar]]. Smatra se jednim od najpoznatijih perzijskih alkemičara<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, str. 137.</ref>. Bavio se još i [[astronomija|astronomijom]], [[astrologija|astrologijom]], [[matematika|matematikom]], [[glazba|glazbom]] i [[magija|magijom]].
== Životopis ==
'''Abu Musa Džabir ibn Hajan [[Bariq|al-Báriqi]] al-Azdi al-Kufi al-Sufi''' ili [[latinski jezik|latinizirano]] ''Geber'' je do danas zagonetna osoba, budući da povjesničari još uvijek nisu postigli konsenzus oko pitanja je li je uopće postojao ili se zapravo radi o [[legenda]]rnoj osobi.<ref>Grdenić, Drago, str. 73.-74.</ref>, a prepirke se vode i na temelju njegovog etničkog podrijetla s ozbirom da je pisao i na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]].
Njegovu biografiju napisao je '''Ibn al-Nadim''', oko 170 godina poslije pretpostavljene Geberove smrti. Prema njegovu kazivanju, Geber je napisao mnogo važnih knjiga, čak oko tristo naslova, no povjesničari vjeruju da nijedna od knjiga potpisanih njegovim imenom nije njegova, stoga autorstvo nad tim djelima pripisuju [[Pseudo-Geber]]u.
Rukovodeći se obrascima koje tvore i prožimaju navodno Geberova djela, dolazi se do spoznaje kako su te tekstove napisali pripadnici [[Šijiti|šijitskog]] ogranka [[Ismailiti|ismailita]].<ref name="Grdenić, Drago, str. 76">Grdenić, Drago, str. 76.</ref>
Primjetno je da se na nekoliko mjesta u knjigama Geberova korpusa promiče nauk o [[imam]]u, što upučuje na zaključak da su ta djela nastala u trenutku kada je taj nauk bio politički aktualan. Povodeći se time, J. Ruska je [[1930]]. zaključio da je "cijeli sustav Geberovih spisa... ismailitskog podrijetla".<ref
== Doprinos alkemiji ==
Svojim je djelom Jabir postavio temelje cjelokupnoj kasnijoj [[islam]]skoj alkemiji. Prvi je u alkemiju uveo životinjske i biljne supstance, u [[islam
Upravo se u njegovim djelima sačuvao najraniji poznati tekst [[Smaragdna ploča|Smaragdne ploče]].<ref
== Geberova djela ==
Redak 26:
* '''Sto dvanaest knjiga''' - radi se o zbirci od 112 rasprava, od kojih je danas pronađeno tek 28. U knjigama se opisuju alkemijski postupci, pretežito suha [[destilacija]] organskih tvari, kojoj je cilj bio rastaviti tvari na počela prema [[Aristotel]]ovom principu.<ref>Grdenić, Drago, str. 77.-78.</ref>
* '''Sedamdeset knjiga''' - zbirka knjiga o [[alkemija|alkemiji]] i medicini, koja se pojavila na Zapadu u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], u latinskom prijevodu pod naslovom ''Liber de septuaginta'', ali s nepotpunim tektom. Tek je [[1926]]. godine među novootkrivenim rukopisima u [[Kairo|Kairu]] i [[Istanbul|Carigradu]], pronađen cjelovit rukopis. U ovoj zbirci nalazi se medicinsko djelo "Knjiga otrova" (''Kitab al-sumum'').
* '''Knjiga ispravljanja''' - je zbirka od deset knjiga napisanih radi ispravaka i dopune nauka navodnih alkemičara, poput, Pitagore, [[Sokrat]]a, Aristotela im [[Demokrit]]a.
* '''Knjiga Vaga''' - je naslov zbirke od 144 rasprave napisane početkom 10. stoljeća, koja govori o [[filozofija|filozofskom]] balansu između materijalnog i duhovnog svijeta.
Line 48 ⟶ 45:
== Literatura ==
*''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen: nasljeđe magije i alkemije, Zagreb, 2000.'' {{ISBN
* ''Grdenić, Drago, Alkemija, Zagreb, 2003.'' {{ISBN
*''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005.'' {{ISBN
{{mrva-biog-filozof}}
[[Kategorija:Iranski znanstvenici]]
[[Kategorija:Alkemičari]]
| |||