Razlika između inačica stranice »Goriška«

Dodano 16 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
 
[[1500]]. umire posljednji grof Gorice, Leonhard, a zemlju nasljeđuje [[Austrija|austrijski]] [[nadvojvoda]] [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]]. Do [[1747]]. Gorica je bila grofovija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] kojom je vladao austrijski nadvojvoda kao jednom od svojih [[nasljedne zemlje|nasljednih zemalja]]. Grofovijom je upravljao kapetan, a njezino područje obuhvaćalo je dolinu gornjeg toka [[Soča|Soče]] sve do [[Akvileja|Akvileje]], područje [[Krmin]]a i [[Devin]]a, kao i bivšu mletačku utvrdu [[Gradisca d'Isonzo|Gradišče]] (tal. Gradisca). Od [[1508]]. do [[1509]]. zauzeli su je Mlečani, a [[1511]]. [[Habsburzi]] su iz nje izdvojili grofoviju Gradišku. [[1747]]. ove dvije grofovije ujedinjene su ponovno u jednu pod nazivom Grofovija Gorica i Gradiška.
 
U vrijeme [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]], grofovija je pripala [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], a po obnovi [[Habsburška Monarhija|Austrijskog Carstva]] bila je dijelom Kraljevstva Ilirije do [[1849]]. kad je pripala [[Austrijsko primorje|Austrijskom primorju]], zajedno s [[Trst|Trstom]]om i [[Istra|Istrom]]. Od [[1861]]. ovaj se kraj naziva ''Kneževska grofovija Gorica i Gradiška'', te je jedna od austrijskih [[krunska zemlja|krunskih zemalja]].
 
Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grofovija je ukinuta, a njezino je područje postalo dijelom provincije [[Furlanija|Furlanije]], s glavnim gradom u [[Udine|Udinama]]. [[1927]]. ustanovljena je provincija Gorizia, a u isto vrijeme počinje i snažna [[talijanizacija]] pod [[fašizam|fašističkom]] vlašću. Prisilno su mijenjana prezimena ljudi, imena naselja, zabranjena je uporaba svih jezika osim talijanskoga.
==Površina i stanovništvo==
Podaci za [[1910]]. godinu:
*Površina: 2.918 &nbsp;km<sup>2</sup>
*Broj stanovnika: 260.721
*Gustoća naseljenosti: 89,3 osobe/km<sup>2</sup>
 
==Literatura==
* Wilhelm Baum, ''Die Grafen von Görz in der europäischen Politik des Mittelalters'', Klagenfurt 2000, {{ISBN |3-902005-04-1}}
* E. Klebel, ''Die Grafen von Görz als Landesherren in Oberkärnten''. u: Carinthia I, 125 (1935) 59-82 u. 218-246.
* Christiane Thomas, ''Kampf um die Weidenburg. Habsburg, Cilli und Görz, 1440-1445'', u: Mitt. des österr. Staatsarchivs 24 (1972) 1-86.
* H. Wiesflecker, ''Die politische Entwicklung der Grafschaft Görz und ihr Erbfall an das Haus Österreich'', u: Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung, Bd. 56 (1954).
* M. Wutte, ''Die Erwerbung der Görzer Besitzungen durch das Haus Habsburg'', u: Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung 38 (1920) 282-311.
* Marko Simić: ''Auf den Spuren der Isonzofront'', Mohorjeva Hermagoras, Klagenfurt-Laibach-Wien 2004; {{ISBN |3-85013-884-4}}
*Peter Štih, ''Studien zur Geschichte der Grafen von Görz'', R. Oldenbourg Verlag Wien München 1996, {{ISBN |3-7029-0405-0}} Oldenbourg Wien; {{ISBN |3-486-64834-9}} Oldenbourg München.
 
== Vidi još ==
19.624

uređivanja