Inačica od 26. ožujka 2017. u 21:24 uredi 93.143.126.188 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2020. u 18:31 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 7: [[1500]]. umire posljednji grof Gorice, Leonhard, a zemlju nasljeđuje [[Austrija\|austrijski]] [[nadvojvoda]] [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva\|Maksimilijan]]. Do [[1747]]. Gorica je bila grofovija [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]] kojom je vladao austrijski nadvojvoda kao jednom od svojih [[nasljedne zemlje\|nasljednih zemalja]]. Grofovijom je upravljao kapetan, a njezino područje obuhvaćalo je dolinu gornjeg toka [[Soča\|Soče]] sve do [[Akvileja\|Akvileje]], područje [[Krmin]]a i [[Devin]]a, kao i bivšu mletačku utvrdu [[Gradisca d'Isonzo\|Gradišče]] (tal. Gradisca). Od [[1508]]. do [[1509]]. zauzeli su je Mlečani, a [[1511]]. [[Habsburzi]] su iz nje izdvojili grofoviju Gradišku. [[1747]]. ove dvije grofovije ujedinjene su ponovno u jednu pod nazivom Grofovija Gorica i Gradiška. U vrijeme [[napoleonski ratovi\|napoleonskih ratova]], grofovija je pripala [[Ilirske pokrajine\|Ilirskim pokrajinama]], a po obnovi [[Habsburška Monarhija\|Austrijskog Carstva]] bila je dijelom Kraljevstva Ilirije do [[1849]]. kad je pripala [[Austrijsko primorje\|Austrijskom primorju]], zajedno s [[Trst~~\|Trstom~~]]om i [[Istra\|Istrom]]. Od [[1861]]. ovaj se kraj naziva ''Kneževska grofovija Gorica i Gradiška'', te je jedna od austrijskih [[krunska zemlja\|krunskih zemalja]]. Raspadom [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], grofovija je ukinuta, a njezino je područje postalo dijelom provincije [[Furlanija\|Furlanije]], s glavnim gradom u [[Udine\|Udinama]]. [[1927]]. ustanovljena je provincija Gorizia, a u isto vrijeme počinje i snažna [[talijanizacija]] pod [[fašizam\|fašističkom]] vlašću. Prisilno su mijenjana prezimena ljudi, imena naselja, zabranjena je uporaba svih jezika osim talijanskoga. Redak 23: ==Površina i stanovništvo== Podaci za [[1910]]. godinu: Površina: 2.918  km<sup>2</sup> Broj stanovnika: 260.721 Gustoća naseljenosti: 89,3 osobe/km<sup>2</sup> Redak 44: ==Literatura== Wilhelm Baum, ''Die Grafen von Görz in der europäischen Politik des Mittelalters'', Klagenfurt 2000, {{ISBN \|3-902005-04-1}} * E. Klebel, ''Die Grafen von Görz als Landesherren in Oberkärnten''. u: Carinthia I, 125 (1935) 59-82 u. 218-246. * Christiane Thomas, ''Kampf um die Weidenburg. Habsburg, Cilli und Görz, 1440-1445'', u: Mitt. des österr. Staatsarchivs 24 (1972) 1-86. * H. Wiesflecker, ''Die politische Entwicklung der Grafschaft Görz und ihr Erbfall an das Haus Österreich'', u: Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung, Bd. 56 (1954). * M. Wutte, ''Die Erwerbung der Görzer Besitzungen durch das Haus Habsburg'', u: Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung 38 (1920) 282-311. * Marko Simić: ''Auf den Spuren der Isonzofront'', Mohorjeva Hermagoras, Klagenfurt-Laibach-Wien 2004; {{ISBN \|3-85013-884-4}} *Peter Štih, ''Studien zur Geschichte der Grafen von Görz'', R. Oldenbourg Verlag Wien München 1996, {{ISBN \|3-7029-0405-0}} Oldenbourg Wien; {{ISBN \|3-486-64834-9}} Oldenbourg München. == Vidi još ==

Goriška: razlika između inačica