Inačica od 22. siječnja 2020. u 17:46 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.307 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2020. u 18:37 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 1: {{redirect\|Grebeni\|skupina hridi kod [[Dubrovnik]]a\|[[Grebeni (Dubrovnik)]]}} [[Datoteka:Reef.jpg\|desno\|mini\|250px\|Kameni morski greben]] '''Morski greben''' ime je za oblik ([[~~Kamen\|kamena~~kamen]]a, [[Pijesak\|pijeska]], [[Žalo\|žala]], koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi na manje od 80 metara od [[More\|morske površine]]. Mnogi grebeni nastaju odlaganjem materijala ili nanosom [[Plima\|plime]], valova i drugih strujanja u moru. Neki grebeni nastali su rastapanjem ([[Erozija\|erozijom]]), vulkanskom aktivnošću, tektonskim promjenama, nanosom iz rijeka. Grebeni mogu nastati biološkim putem, rastom koralja ili naslaga calcijskih algi, cijano bakterija i drugih živih organizama. Postoje i umjetni grebeni koji su nastali planirano ljudskim radom, odlaganjem otpada ili nenamjerno nesreće, posljedica ratnog djelovanja. == Biološki greben == Greben ili sika<ref>Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., {{ISBN \|953-174-048-8}} {{Citat\|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."\|Županović, 1995., 348.}}</ref> je biološka struktura koja se sastoji od ostataka [[koralji\|koralja]], [[alge\|algi]] i ostalih organizama s [[vapnenac\|vapnenačkom]] ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]] od [[ekvator]]a u toplim, plitkim, sunčanim [[more\|morima]] koja nemaju mnogo raspršenog [[sediment]]a. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena. # '''Obrubni grebeni''' su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu. # '''Barijerni grebeni''' protežu se usporedno s obalom od koje su odvojeni širokom, dubokom [[laguna\|lagunom]]. [[voda\|Vode]] u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći današnji greben je upravo barijerni: ''[[Veliki koraljni greben]]'' koji se nalazi na istočnoj obali [[Australija\|Australije]], dug 3 000  km, širok oko 300  km, a visok 200 m. # '''[[Atol]]i''' su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom. [[Datoteka:PamalicanAfterLiftOff.jpg\|mini\|250px\|desno\|Morski greben]] Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko [[vulkanski otok\|vulkanskog otoka]]. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol. U [[paleozoik]]u najznačajniji grebenotvorci bile su [[vapnenac\|vapnenačke]] [[alge]] i [[stromatoporoidi]]. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u. Redak 30: {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Stratigrafija]]

Greben: razlika između inačica