Harappa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ref fix
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 3:
'''Harappa''' je selo u [[Pakistan]]u, na gornjem toku rijeke [[Ind]], u čijoj blizini je lokalitet prapovijesnog nalazišta grada iz vremena [[indska civilizacija|Indske civilizacije]]<ref name="E"/>. Po njemu je ovo nalazište dobilo ime.
Tijekom [[3. tisućljeće pr. Kr.|trećeg tisućljeća pr. Kr.]] na području [[polupustinja|polupustinjskih]] predjela doline između rijeke [[Ind]] i njenih pet pritoka postojala je visokorazvijena pretpovijesna urbana kultura koja je upravo po ovom nalazištu dobila jedno od svojih imena, [[Harappska kultura]]. Na vrhuncu svoje moći, u razdoblju od oko [[2550. pr. Kr.]] – [[1550. pr. Kr.]] ova kultura prostirala se na velikom području površine od gotovo 1,28 milijuna kilometara<sup>2</sup>.
 
Grad je bio napušten i zaboravljen, dok Sir [[Alexander Cunningham]] 1872./1873. nije počeo s prvim iskapanjima. No tek s naknadnim iskapanjima iza 1920. spoznalo se starost i značenje čitave civilizacije čiji dio je bila i Harappa<ref>{{cite journal|last1=Basham|first1=A. L.|last2=Dani|first2=D. H.|authorlink1=Arthur Llewellyn Basham|title=(Review of) A Short History of Pakistan: Book One: Pre-Muslim Period.|journal=Pacific Affairs|date=Winter, 1968-1969|volume=41|issue=4|pages=641–643|doi=10.2307/2754608|url=http://www.jstor.org/stable/2754608|via=[[JSTOR]]}}</ref>.
<!-- Ovo bi se odnosilo na čitavu kulturu, ne samo na Harappu
Kad su na tom području započela iskapanja nađeni su zadivljujući ostaci nekoliko većih gradova i naselja s vrlo raščlanjenim tlocrtima. Sama ta istraživanja pokazuju da su gradovi građeni prema koncipiranom i preciznom planu građenja. U mnogim su graditeljskim
elementima i složenoj komunalnoj infrastrukturi znatno nadmašivali drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] i [[egipat]]ske gradove.
 
Dva lokaliteta istraživanja su dobila i ime po ostacima gradova, Harappa i [[Mohendžo Daro]].
Sudeći po do sada vrlo oskudnim nalazima umjetničkih djela, stječe se dojam da je taj visoko urbanizirani pretpovijesni narod bio uglavnom pragmatično usmjeren te da je pokazivao više smisla za praktične stvari nego za umjetnost.
 
Do sada su na tom području pronađeni samo malobrojni kipovi, a među kojim su umjetnički najvredniji brončani kip mlade plesačice i kamena ženska glava. Najveći umjetnički domet drevnih žitelja indske dolinske civilizacije su brojni minijaturni [[amulet]]i otkriveni tijekom arheoloških istraživanja. Na amuletima se nalaze vrlo precizno izrađeni reljefi i natpisi pisani posve nepoznatim slikovnim pismom koje sadrži nekoliko stotina slogova. Izrađeni su vrlo visokim umjetničkim stilom a predstavljaju [[Mitologija|mitološke]] prizore. Znanstvenike jako zapanjuje neobično izražena sličnost drevnog indskog pisma s pismom iz dvadesetak tisuća kilometara udaljenog i od ostalih kultura izoliranog [[Uskršnji otoci|Uskršnjeg otoka]].-->
 
Opeke s ovog nalazišta korištene su sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kao gradbeni materijal za željezničku prugu što je potpuno uništilo veliki dio ovog prastarog grada.
 
No iz sačuvanih ostataka vidljivo je, da se grad sastojao od dva dijela. Istočni dio koristio se za stanovanje, dok je na zapadnom dijelu bila tzv. [[citadela]], okružena snažno utvrđenim zidom. Sjeverno je još bilo moguće istražiti [[skladište|skladišta]] i nastambe radnika. Iako je sačuvan samo mali dio stambenog dijela grada, ostaci ukazuju na planiranu gradnju s pravilnim rasporedom ulica<ref name="E">Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 2002. {{ISBN |953-6036-34-7}}</ref> po principu [[šah]]ovske ploče, kućama građenim na platformama od opeke, bunarima, uređajima za dovod vode i odvodnju. Za gradnju korištene su bile pečene ili na suncu sušene [[glina|glinene]] [[opeka|opeke]].
 
Južno od grada iskopano je jedno [[groblje]]. To je jedno od rijetkih poznatih groblja [[Indska kultura|Indske kulture]], a [[kultura groblja H]] upravo je po iskopinama u "području H" u Harappi i dobila ovo ime.
 
U [[Sumer]]u su nađeni predmeti iz Harappe, a u Harappi materijali iz udaljenih područja, iz čega se može zaključiti da je Harappa bila [[trgovina|trgovačko]] središte. Kvalitet nađenih ukrasnih predmeta ukazuje na visoko razvijene obrtničke vještine.
Redak 30:
* Michael Jansen: ''Die Indus-Zivilisation. Wiederentdeckung einer frühen Hochkultur.'' (Indska civilizacija. Ponovno otkrivanje jedne rane visoke kulture) DuMont Dokumente, Köln 1986., str. 23-44
* M. A. Halim: ''Die Friedhöfe von Harappa.'' (Groblja u Harappi) U: Alexandra Ardeleanu-Jansen (Hg.): ''Vergessene Städte am Indus. Frühe Kulturen in Pakistan vom 8.–2. Jahrtausend v. Chr.'' (Zaboravljeni gradovi na Indu. Rane kulture u Pakistanu od 8. do 2. tisućljeća pr. Kr.) Izložbeni katalog grada [[Aachen]]a 1987., str. 206-214
 
 
[[Kategorija:Pakistan]]