Hrvatski herceg: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
 
[[Slika:Ondrej2 pecet.jpg|250px|desno|mini|Pečat [[kralj]]a [[Andrija II.|Andrije II.]], hercega [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Zahumlje|Huma]] (1197.-1205.)]]
'''Hrvatski herceg''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''dux Dalmatiae et Croatiae'', ''dux totius Sclavoniae''), uvriježen prijevod [[latinski jezik|latinskog]] naslova ''dux'' kojom se od vremena [[dinastija|dinastije]] [[Arpadovići|Arpadovića]] označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama. Od vladavine dinastije Arpadović herceg je zamjenik vladara (''vicarius regis'') u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i potpuno mu je ravnopravan. Ponekad je [[ban]] istovremeno bio i herceg. U pravilu bio je član kraljevske dinastije (kraljev sin ili brat), a kada nije bilo hercega od kraljevskog roda, onda bi vrhovnu upravu nad čitavim hrvatskim kraljevstvom preuzeo [[Slavonija|slavonski]] ban.
Line 5 ⟶ 4:
== Uprava i ovlasti ==
Godine svoga vladanja računao je kao kralj, a imao je i čitav dvor te zasebnu dvorsku kancelariju s kancelarom na čelu. Stolovao je u [[Zagreb]]u, [[Knin]]u i [[Zadar|Zadru]], a kasnije i u [[Bihać]]u.
Herceg je vršio u Hrvatskoj sve kraljevske ovlasti pa je tako namiještao banove, sazivao [[Hrvatski sabor|sabore]], dodjeljivao [[plemstvo]], potvrđivao privilegije, zapovijedao vojskom, sudio i imao pravo kovati vlastiti novac.<ref name="ReferenceA">Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, prvi dio, str. 256.</ref>
 
== Naslov ==
U dokumentima se naziva ''dux totius Sclavoniae'', što označava ujedno i Kraljevstvo Hrvatske i [[Dalmacija|Dalmacije]] i dukat [[Slavonija|Slavonije]] koja se pravno nalazila u okviru rečenog kraljevstva. Unatoč tome, katkad se upotrebljavao i puniji naslov, ''dux totius Sclavoniae, Croatiae et Dalmatiae''.<ref>Šišić, F., str. 202.</ref> Također, u nekim ispravama i dokumentima primjetno je da se hrvatski herceg naslovljava kao ''dux Dalmacie atque Croatie''.<ref>Tomašić, Nikola, Pacta conventa, str. 85.</ref> Budući da je bio ravnopravan ugarskom kralju i upravljao Hrvatskom posve samostalno, u izvorima se oslovljava s "božjom milošću" (''dei gratia'') "herceško veličanstvo" (''ducalis maiestas'').<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, prvi dio, str. 256.<name="ReferenceA"/ref>
 
Godine [[1198.]] ugarski kraljević [[Andrija II.|Andrija Arpadović]] naziva se ''dux Dalmacie, Chroacie Chulmeque'', da bi njegov sin Bela nosio [[1222.]] godine naslov ''dux totius Slavonie''. Belin brat [[Koloman (herceg)|Koloman]] nosio je od [[1226.]] godine naslov ''dux Dalmatie atque Croatie'' (do 1228.), a od [[1229.]] ''dux totius Sclavonie''.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/9727 Margetić, Lujo, Neka pitanja ranije bosanske pravne povijesti]</ref>
Line 55 ⟶ 54:
 
== Literatura ==
* ''Povijest Hrvata, srednji vijek, Zagreb, 2003.'' {{ISBN |953-0-60573-0}}
* ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, 600.-1526., prvi dio, Split, 2004.'' {{ISBN |953-214-197-9}}
* ''Tomašić, Nikola, Pacta conventa, Feniks knjiga, Zagreb, 2010.'' {{ISBN |978-953-7710-02-6}}
 
== Vanjske poveznice ==