Himalaja: razlika između inačica

'''Himalaja''' ili '''Himalaya''' je najviši planinski lanac na Zemlji. Nalazi se u [[Azija|Aziji]] između [[Ind]]o-[[ganges]]ke ravnice na jugu i visoravni [[Tibet]] na sjeveru. Pruža se od zapada prema istoku u dužini od 2500  km, s prosječnom širinom od 300  km. „Himalaji” na [[sanskrit]]u znači „snježno boravište”, od ''hima'' snijeg, i ''aalaya'' „boravište”.

Himalaji se pružaju kroz pet država: [[Pakistan]], [[Indija]] (i [[Sikkim]]a koji se tek 1975. priključio Indiji), [[Kina]], [[Kraljevina Butan|Butan]] i [[Nepal]]. Tri velike svjetske rijeke, [[Ind]], [[Ganges]] i [[Brahmaputra]], izviru na Himalajima. Otprilike 600-750 milijuna ljudi živi u području [[slijev]]a ovih rijeka, a taj broj uključuje i [[Bangladeš]].

Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000 metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m. Za usporedbu, najviši vrh izvan Azije, [[Aconcagua]] u [[Ande|Andima]], je visok 6.961 m.<ref>Qinye Yang i Du Zheng, ''[http://books.google.com/?id=4q_XoMACOxkC&pg=PA25&lpg=PA23&dq=%22South+Tibet+Valley%22 Himalayan Mountain System]'', 2004. {{ISBN |9787508506654 }}</ref> Sastoji se od tri paralelna bila koja se strmo, u obliku luka, spuštaju prema Indo-gangeskoj nizini. Najsjeverni pojas (Visoka Himalaja) obuhvaća najviše i najstarije dijelove; veći broj vrhunaca (pretežno u [[Nepal]]u) prelazi 8000 m, a od njih je najviši [[Mount Everest]]. Središnji planinski pojas (Niska Himalaja) s prosječnom visinom 3000-40003000–4000 m u Nepalu ponegdje doseže 6000 m. Najjužniji i najmlađi pojas od 700-1000700–1000 m predstavlja prijelaz prema [[Indo-gangeska nizina|Indo-gangeskoj nizini]]. Gorje varira u širini od 400 &nbsp;km na zapadu do 150 kmna istoku.

Himalaji su nastali, i još uvijek rastu, sudarom Indijske [[Tektonika ploča|tektonske ploče]] s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom]]<ref>[http://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html The Himalayas: Two continents collide, USGS]</ref> prije oko 70 milijuna godina. Indo-australijska ploča se još uvijek kreće brzinom 67 &nbsp;mm godišnje, što dovodi do rasta Himalaja od 5 &nbsp;mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine ovo područje seizmički aktivnim.

Na Himalajima se nalaze stotine ledenjačkih jezera od kojih je većina na visinama manjim od 5.000 metara. Što je veća visina, jezera su manja. Najveće jezero je [[Pangong Tso]], koje se nalazi na granici Indije i kineskog Tibeta, na visini od 4.600 metara. Široko je 8 &nbsp;km, a dugo 134 &nbsp;km.