Hipatija: razlika između inačica

== Životopis ==

Kći je matematičara Teona iz Aleksandrije. Bila je pristaša [[Platon]]ove filozofije, a oko [[400.]] godine postala je voditeljica filozofske škole u Aleksandriji. Oko nje okupljali su se nekršćanski filozofi u Aleksandriji<ref>Opća i nacionalna encklopedija u 20 svezaka, str. 252.</ref>, privučeni njenom inteligencijom, elokvencijom, skromnošću i ljepotom.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/279463/Hypatia Hypatia - Britannica Online]</ref>

Najpouzdaniji izvještaj o njenoj smrti nalazimo kod njenog suvremenika [[Sokrat Skolastik|Sokrata Skolastika]], crkvenog povjesničara koji je djelovao u Konstantinopolu: on opisuje da se među kršćanima u Aleksandriji raširilo mišljenje da je Hipatija kriva za tešku zavadu između [[Ćiril Aleksandrijski|aleksandrijskog biskupa Ćirila]] i rimskog prefekta Oresta: ljutita rulja ju je izvukla iz kočije, odvukla u crkvu zvanu Caesareum, gdje su je svukli dogola i ubili je opekama; potom su njeno tijelo raskomadali, a dijelove spalili na drugom mjestu. Skolastik u svojem crkvenopovijesnom tekstu oštro osuđuje takvo brutalno političko nasilje.<ref>[http://legacy.fordham.edu/halsall/source/hypatia.asp Medieval Sourcebook: Socrates Scholasticus: The Murder of Hypatia (late 4th Cent.)] from Ecclesiastical History,Bk VI: Chap. 15, kod Fordham University </ref>

Koptski biskup Ivan, koji je upravljao kršćanskim samostanima u Gornjem Egiptu na kraju VII. stoljeća, piše u svojim Kronikama o predaji, da se Hipatija koristila [[astrolab|astrolabom]]om<ref>[http://www.cosmopolis.com/alexandria/hypatia-bio-john.html "The Life of Hypatia", John, Bishop of Nikiu, iz njegove Kronike 84.87-103] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719171701/http://www.cosmopolis.com/alexandria/hypatia-bio-john.html |date=19. srpnja 2006. }} kod "Cosmopolis", pristupljeno 27. ožujka 2016.</ref> - zbog čega su je poslije neki spominjali kao izumiteljicu te sprave, makar je ona konstruirana barem stoljeće prije Hipatije (te je sačuvan spis Hipatijinog oca Teona, koji objašnjava rad astrolaba).

* ''Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, Tisak Zrinski, Čakovec, 2009.'' {{ISBN |978-953-14-0502-7}}

* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. VIII., Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' {{ISBN |953-7224-08-2}}