Hong Kong: razlika između inačica

|utemeljenje_datum = [[26. siječnja]] [[1841.|1841.]]

|utemeljenje1_datum = [[29. kolovoza]] [[1842.|1842.]]

|utemeljenje2_datum = [[18. listopada]] [[1860.|1860.]]

|utemeljenje3_datum = [[9. lipnja]] [[1898.|1898.]]

|utemeljenje4_datum = [[25. prosinca]] [[1941.|1941.]] – [[15. kolovoza]] [[1945.|1945.]]

|utemeljenje5_datum = [[19. prosinca]] [[1984.|1984.]]

|utemeljenje6_datum = [[1. srpnja]] [[1997.|1997.]]

|izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government}}</ref> poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104 &nbsp;km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu.<ref>{{cite book| last=Ash|first=Russell|title=The Top 10 of Everything 2007| publisher=Hamlyn | isbn=0-600-61532-4| page=78| year=2006 }}</ref> Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe.<ref name="census1">{{citiranje www|url=http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistical_tables/index.jsp?htmlTableID=139&excelID=&chartID=&tableID=139&ID=&subjectID=1

Hong Kong je postao [[Kolonijalizam|kolonija]] [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] nakon [[Prvi opijumski rat|prvog opijumskog rata]] (1839.–42.). Izvorno ograničene [[Otok Hong Kong|otokom Hong Kong]], do 1898. granice kolonije postupno su širene na [[poluotok Kowloon]] i [[Novi Teritoriji|Nove Teritorije]]. U doba [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], tijekom [[Rat na Pacifiku|rata na Pacifiku]] bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.<ref>{{citiranje www|naslov=Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong|dan=19. prosinca 1984.|citat=The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.|url=http://www.cmab.gov.hk/en/issues/jd2.htm|izdavač=Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government|postscript=<!--None-->|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref><ref name=otd>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/newsid_2656000/2656973.stm|title=On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control|publisher=BBC News|accessdate=9 September 2008|date=1 July 1997}}</ref> Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.<ref>{{citiranje www|url=http://www.cnbc.com/id/32970596?slide=14|naslov=The World's Most Competitive Financial Centers|izdavač=CNBC|preuzeto=30. listopada 2009. }}</ref> To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",<ref name="cnntravel" /> i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.<ref name=nss>{{citiranje www |url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1 |naslov=Programme Highlights|rad=Hong Kong Government|preuzeto=20. listopada 2010.}}</ref> slobodno temeljen na Engleskom sustavu.<ref name="HKUChan" />

Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od [[kontinentalna Kina|kontinentalne Kine]].<ref>{{cite book|last=So|first=Dudley L.|last2=Lin|first2=Nan|last3=Poston|year=2001|title=The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong|publisher=Greenwood Publishing|pages=13–29|isbn=0-313-30869-1}}</ref> Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom [[Običajno pravo|običajnog prava]].<ref name="BasicLawC4S4">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 4|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="RusellP">{{cite book|last=Russell|first=Peter H.|first2=David M.|last2=O'Brien|title=Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World|year=2001|publisher=University of Virginia Press|isbn=9780813920160|page=306}}</ref> Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.<ref name="BasicLawC2"/><ref name="Ghai">{{cite book|last=Ghai|first=Yash P.|title=Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521786423|pages=92–97}}</ref> Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.<ref name="BasicLawC4S1" /><ref name="Rioni">{{cite book|last=Rioni|first=S. G.|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=9781590332375|pages=9–10}}</ref>

</ref>

dalekom istoku i [[slobodna luka]], služeći kao ''entrepôt'' Britanskog imperija. Britanci su uveli obrazovni sustav temeljen na vlastitom modelu, dok lokalno kinesko stanovnišvo nije imalo mnogo kontakata s europskom zajednicom imućnih ''tai-pana'' naseljenih kraj brda Victoria Peak.<ref name="Wiltshire" />

|page=48 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521469791}}</ref> Izgradnja naselja Shek Kip Mei 1953. nakon velikog požara slumova, označila je početak programa izgradnje javnih državnih stanova radi prihvata velikog broja imigranata. Daljni napredak trgovini Hong Konga donijelo je osnivanje posebne ekonomske zone u [[Šenžen]]u, neposredno sjeverno od Hong Konga, te se britanska kolonija učvrstila kao glavni izvor stranih ulaganja u Kini.<ref name="Wei">{{citiranje www|ime=Shang-Jin|prezime=Wei|mjesec=January|godina=2000|url=http://www.nber.org/chapters/c8501.pdf|naslov=Why Does China Attract So Little Foreign Direct Investment?|stranice=6–8|izdavač=National Bureau of Economic Research|format=PDF|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref>

U skladu sa zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom, i temeljnim načelom [[Jedna zemlja, dva sustava|jedne zemlje, dva sustava]], Hong Kong, kao posebna administrativna regija, raspolaže s "visokim stupnjem autonomije u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova."{{#tag:ref|Odjeljak 3 (2) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' djelomično navodi "Posebna administrativna regija Hong Kong uživati će visok stupanj autonomije, osim u vanjskoj politici i obrani, koje su dužnosti središnje narodne vlade." (eng. ''Section 3(2) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states in part, "The Hong Kong Special Administrative Region will enjoy a high degree of autonomy, except in foreign and defence affairs which, are the responsibilities of the Central People's Government."'')|group=note}} U deklaraciji se utvrđuje da regija zadržava svoj kapitalistički gospodarski sustav te jamči prava i slobode svojih ljudi najmanje 50 godina nakon primopredaje 1997.{{#tag:ref|Odjeljak 3 (5) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' navodi se da će socijalne i ekonomski sustavi i stil života u Hong Kongu ostati nepromijenjeni, te spominje slobodu i prava osigurana zakonom. Odjeljak 3 (12) djelomično navodi, "gore navedene osnovne politike Narodne Republike Kine ... ostati će nepromijenjene 50 godina." (eng. ''Section 3(5) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states that the social and economic systems and lifestyle in Hong Kong will remain unchanged, and mentions rights and freedoms ensured by law. Section 3(12) states in part, "The above-stated basic policies of the People's Republic of China ... will remain unchanged for 50 years."'')|group=note}}

od zakona odustalo.<ref name="BasicLawC2">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_2.html|naslov=Basic Law, Chapter II|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="immd" /> Hongkonšku političku scenu karakterizira debata između pro-pekinških grupa, koje teže podržavanju izvršne vlasti, i sve-demokratskog tabora (''pan-democracy camp'') koji se zalaže za brži ritam demokratizacije i načelo jedan čovjek, jedan glas.<ref name="Cohen">{{cite book|last=Cohen|first=Warren I.|last2=Li|first2=Zhao|year=1997|title=Hong Kong Under Chinese Rule: The Economic and Political Implications of Reversion|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521627610|pages=220–235}}</ref>

Ukupno je 534 mjesta u vijeću okruga, od kojih je 405 izabrano, dok su ostali imenenovani od šefa administracije i 27 ''ex officio'' predsjednika seoskih odbora.<ref name=district/>

Hong Kong je smješten na jugu Kine, 60 &nbsp;km istočno od [[Makao|Makaa]] na suprotnoj strani velikog i dubokog zaljeva nazvanog Biserna rijeka, zajedničkog ušća rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang. Okružen je [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]] na istoku, jugu i zapadu, dok sjeverno preko rijeke Shenzen graniči s gradom Shenzhenom u provinciji Guangdong. Površina teritorija od 1104 &nbsp;km² sastoji se od otoka [[Hong Kong Island|Hong Kong]], poluotoka [[Poluotok Kowloon|Kowloon]], [[Novi teritoriji|Novih teritorija]] i preko 200 otoka, od kojih je najveći Lantau. Od ukupne površine, 1054 &nbsp;km² odnosi se na zemlju, dok se 50 &nbsp;km² odnosi na unutarnje vode. Pojas [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]] širok je 3 nautičke milje (5,6 &nbsp;km). Površina zemlje, Hong Kong čini [[Dodatak:Popis država po površini|179. najvećim naseljenim teritorijem]] na svijetu.<ref name="cia">{{citiranje www

|preuzeto=7. svibnja 2008.}}</ref> dok su najviša i najniža temperatura ikad zabilježene na Hongkonškom opservatoriju (''Hong Kong Observatory'') 36,1 &nbsp;°C i 0,0 &nbsp;°C.<ref>{{citiranje www

[[Milton Friedman]] jednom je Hong Kong opisao kao najveći svjetski eksperiment ''[[laissez faire]]'' kapitalizma.<ref name=EconomistEnd>{{citiranje www|url=http://www.economist.com/node/16591088|naslov=End of an experiment|rad=The Economist|dan=15. srpnja 2010.|preuzeto=5. rujna 2010.}}</ref> Visoko razvijena kapitalistička ekonomija Hong Konga, bila je tijekom 15 godina prva na Indeksu ekonomske slobode.<ref>{{citiranje www|url=http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx|naslov=2009 Index of Economic Freedom |izdavač=The Heritage Foundation|preuzeto=19. siječnja 2008.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.heritage.org/research/features/index/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080201022352/http://www.heritage.org/research/features/index/|title=2008 Index of Economic Freedom|publisher=The Heritage Foundation|accessdate=1 February 2008|archivedate=1. veljače 2008.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080124041217/http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|title=Top 10 Countries|publisher=The Heritage Foundation|accessdate=1 February 2008|archivedate=24. siječnja 2008.}}</ref> Kao značajno središte međunarodnih financija i trgovine, s jednom od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji, <ref>{{cite book|title=How to Invest in Offshore Real Estate and Pay Little Or No Taxes|first=Hubert|last=Bromma|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2007|page=161|isbn=9780071470094}}</ref> radi svojih visokih stopa rasta i naglog razvoja od 1960-ih do 1990-ih poznat je i kao jedan od [[Četiri azijska tigra|četiri azijskih tigrova]]. Od 1961. do 1997., hongkonški [[bruto domaći proizvod]] porastao je 180 puta dok je BDP po glavi stanovnika porastao 87 puta.<ref>{{cite book|first=Peter Wallace|last=Preston|first2=Jürgen|last2=Haacke|title=Contemporary China: The Dynamics of Change at the Start of the New Millennium|publisher=Psychology Press|year=2003|pages=80–107|isbn=9780700716371}}</ref><ref>{{cite book|first=Rikkie|last=Yeung|title=Moving Millions: The Commercial Success and Political Controvesies of Hong Kong's Railways|publisher=Hong Kong University Press|year=2008|page=16|isbn=9789622099630}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI%201%20March%202007%20Executive%20Summary.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070605112931/http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI+1+March+2007+Executive+Summary.pdf|title=The Global Financial Centres Index 1 Executive Summary|publisher=[[London|City of London]]|month=March|year=2007|page=6|accessdate=12 April 2007|archivedate=5. lipnja 2007.}}</ref>

Hong Kong uživa visok stupanj vjerske slobode, zajamčene temeljnim zakonom. 90% stanovništva prakticira mješavinu lokalnih religija,<ref name="cia" /> većinom [[Budizam]], ali također i [[Konfucijanizam]] i [[Taoizam]].<ref>{{cite journal|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_01.htm|work=Hong Kong Yearbook|year=2006|title= Chapter 18: Religion and Custom|publisher=Hong Kong Government|date=15 August 2007|accessdate=16 May 2009}}</ref> [[Kršćanstvo|Kršćanska]] zajednica od oko 600 000 ljudi čini oko 8% ukupnog stanovništva,<ref name = "onnxty">{{citiranje www|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm#hk |naslov=International Religious Freedom Report 2007 – Hong Kong|izdavač=United States Department of State|godina=2007|preuzeto=16. svibnja 2009.}}</ref><ref name="Hong Kong 2006">{{citiranje www|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_06.htm |naslov=Hong Kong Year Book (2006):Chapter 18 – Religion and Custom: Christianity |izdavač=Hong Kong Government |dan=15. kolovoza 2007. |preuzeto=16. svibnja 2009.}}</ref> i skoro je ravnomjerno podjeljena između [[Katolicizam|Katolika]] i [[Protestantizam|Protestanata]], premda postoje manje zajednice, uključujući [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Svece posljednih dana]]<ref>{{citiranje www|url=http://lds.org/temples/main/0,11204,1912-1-84-0,00.html|naslov=Hong Kong China Temple|izdavač=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints|preuzeto=30. rujna 2010.}}</ref> i [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]].<ref>{{citiranje www|url = http://www.watchtower.org/e/statistics/worldwide_report.htm |naslov = 2007 Report of Jehovah's Witnesses Worldwide|izdavač=The Watchtower|preuzeto = 9. kolovoza 2008.}}</ref> [[Anglikanska zajednica|Anglikanska]] i Rimokatolička crkva, za razliku od kontinentalne Kine, slobodno imenenuju svoje biskupe. Postoje također i [[Sikhizam|Sikh]], [[Islam|Muslimanske]], [[Židovi|Židovske]], [[Hinduizam|Hindu]] i [[Bahá'í|Bahá'í]] zajednice. Dopušta se prakticiranje

|preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> Velika urbanistička zbijenost i mnoštvo visokih zgrada uvjetovani su nedostakom prostora za gradsko širenje (''urban sprawl''). S prosječnom udaljenošću od obale mora do strmih obronaka na otoku Hong Kong od 1,3 &nbsp;km,<ref>{{cite journal

*Endacott, G. B (1964). An Eastern Entrepot;: A Collection of Documents Illustrating the History of Hong Kong. Her Majesty's Stationary Office. p. &nbsp;293. ASIN B0007J07G6.

*Fu, Poshek; Deser, David (2002). The Cinema of Hong Kong: History, Arts, Identity. Cambridge University Press. p. &nbsp;346. {{ISBN |9780521776028}}.

*Lui, Adam Yuen-chung (1990). Forts and Pirates – A History of Hong Kong. Hong Kong History Society. p. &nbsp;114. {{ISBN |9627489018}}.

*Liu, Shuyong; Wang, Wenjiong; Chang, Mingyu (1997). An Outline History of Hong Kong. Foreign Languages Press. p. &nbsp;291. {{ISBN |9787119019468}}.

*Ngo, Tak-Wing (1 August 1999). Hong Kong's History: State and Society Under Colonial Rule. Routledge. p. &nbsp;205. {{ISBN |9780415208680}}.

*Tsang, Steve (1995). Government and Politics: A Documentary History of Hong Kong. Hong Kong University Press. p. &nbsp;312. {{ISBN |9622093922}}.

*Tsang, Steve (4 September 2007). A Modern History of Hong Kong. I. B. Tauris. {{ISBN |9781845114190}}.

*Welsh, Frank (1993). A Borrowed place: the history of Hong Kong. Kodansha International. p. &nbsp;624. {{ISBN |9781568360027}}.