Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak datuma |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 107:
Hrvati su [[1102.]] godine [[Pacta Conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918.]] godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I. Sveti|Ladislav]] je [[1094.]] godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[Češka|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[Križari|križarske vojske]] [[1202.]] osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222.]] sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljavaju oko [[1300.]] kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''.
[[Vinodolski zakonik]] iz [[1288.]] je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358.]] mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409.]] drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu za 100.000 dukata svoja kraljevska prava na Dalmaciju (''"tj. Zadar s utvrdom i zadarskim kotarom, otok Pag, dvije utvrde u hrvatskom zaleđu, Novigrad i Vranu, ali i sva prava na cijelu Dalmaciju, što znači i one njezine dijelove koji su u tom času priznavali [[Žigmund Luksemburški|Sigismundovu]] vlast."'').<ref>''Povijest Hrvata: prva knjiga: Srednji vijek'', gl. ur. [[Franjo Šanjek]], Školska knjiga, Zagreb, 2003., {{ISBN
=== Ratovi s Osmanlijama ===
Redak 152:
[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska - infobox collage.png|thumb|Nezavisna Država Hrvatska]]
{{Glavni| Nezavisna Država Hrvatska}}
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] dio današnjega područja Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] ([[1941.]] - [[1945.]]). Hrvatski narod isprva je podržavao ustašku vlast, no došlo je do progona [[Srbi|Srba]] koje Hrvati kao [[Katoličanstvo|katolici]] nisu mogli prihvatiti. Talijanski poglavar Mussolini želio se domoći jadranske obale, zbog čega je prisilio [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] da mu je preda. Stoga su [[18. svibnja]] potpisani [[Rimski ugovori]] kojima je Italija prisvojila većinu Jadrana, no Pavelić je uspio ograničiti njezine zahtjeve i spasiti dio hrvatske obale.<ref>Narod.hr: [https://www.narod.hr/hrvatska/18-svibnja-1941-rimski-ugovori-povijesni-pogled-na-prodaju-hrvatske-obale-talijanima 18. svibnja 1941. Rimski ugovori - povijesni pogled na prodaju hrvatske obale Talijanima]</ref> U to su doba [[Istra]], [[Zadar]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Rijeka]] nastavili biti dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] kojoj su pripali [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]; a vlasti NDH - koja je nastala upravo zauzimanjem Italije nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] u travnju 1941. - morale su Italiji prepustiti skoro sve hrvatske otoke, [[Split]], [[Šibenik]], [[Trogir]] i dio dalmatinskog zaleđa (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika, te pretežni dio hrvatskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]). [[Međimurje]] i [[Baranja (regija)|Baranju]] je sebi [[Aneksija|pripojila]] [[Kraljevina Mađarska|Kraljevina Mađarska;]] NDH nije priznala pripojenje Međimurja, ali nije imala ni načina da Mađarskoj oduzme to područje. NDH je ubrzo došla u loše odnose s Italijom, koja je u pojasu od linije Karlovac - Mostar praktično suspendirala vlast NDH i zabranila lociranje njenih oružanih snaga (na početku teg skromnog broja i snage), nastojeći kontrolirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma.
Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine su vlasti NDH u tim krajevima imale veću ulogu, ali samo onoliko koliko je to odgovaralo Njemačkoj, koja je privolila vodstvo NDH da dopusti novačenje hrvatskih [[Vojna obveza|vojnih obveznika]] u [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] (pri čemu se iz proračuna NDH plaćalo troškove njemačkih postrojbi), te čak uspostavu [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke policije u Hrvatskoj]], izravno odgovorne vlastima u Berlinu. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[ZAVNOH|ZAVNOH-]]a izraženim nasuprot proglašenju [[NDH]].<ref>[[s:Ustav Republike Hrvatske|Ustav Republike Hrvatske]]</ref>
Redak 578:
[[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|mini|desno|100px|Janica Kostelić]]
Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski športaši|športaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački športovi poput [[nogomet]]a, [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometna reprezentacija]] osvajanjem [[srebro|srebrne]] medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]]. [[Luka Modrić]] osvojio je [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatnu loptu]] kao najbolji igrač.
[[NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala. [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003.]] godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] je smatran najboljim rukometašem svoje generacije. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe.
| |||