Hrvatska Republika Herceg-Bosna: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak datuma |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 45:
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |accessdate=29. listopada 2008. |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archivedate=15. kolovoza 2018. }}</ref> Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen - Stoltenbergov plan|Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |accessdate=29. listopada 2008. |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archivedate=30. travnja 2014. }}</ref>
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.<ref>[http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf Washingtonski sporazum]</ref> Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Iznosila je ukupno 10.950
== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN
</ref> u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna<ref name="HDPZ">[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1251:zato-herceg-bosna&catid=8:kolumne&Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?</ref>, a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].<ref name="HDPZ"/> [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.<ref name="HDPZ"/>
Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ovozemlje Bosne i Hercegovine.<ref name="HDPZ"/> Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].
Nakon [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].
== Povijest ==
Redak 82:
U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992.]</ref> Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) sa Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papriu''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani sa Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.
S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban
=== Rat u BiH ===
Redak 95:
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].
[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].
HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.
Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.<ref>[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru</ref> Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.
Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.
Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno">[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu</ref>
[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].
Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno sa [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i sa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine
Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usaglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.
[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontraverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].
Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref>. Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] Ratni zločini u BiH</ref>
Redak 124:
=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2.222 m), dok je najniži dio pored mora.
Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum
=== Najviše planine ===
Redak 166:
=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).
<small>Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.</small>
Redak 274:
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.
[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].
Redak 282:
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].
Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana sa ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban
Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].
Redak 297:
* Ostali - 24.505 ili 1,98 %<ref>[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB</ref>
[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana "leopardovo krzno". Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].
Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref>
Redak 335:
== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].
Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]]–[[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
Redak 348:
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}
U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.
Mostar je [[1977.]] postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]]–[[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.
Redak 355:
{{glavni|HKD Napredak}}
Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica "Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Društvo je osnovano kao "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike". [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u "Napredak". [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|"Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata - katolika"]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napredka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu "Napredkovu" palaču [[1923.]] godine.
Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napredkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].
Redak 371:
| najbolji strijelac =
| FIFA =
| ažurirano =
| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
Redak 391:
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}
[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.
Redak 412:
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.
[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].
| |||