Albert Kinert: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznica
m lektura
Redak 15:
Svoj prvi uspjeh postiže još kao student treće godine, kad objavljuje [[grafička mapa|mapu]] ''40 litografija'', kojoj je predgovor napisao [[Ljubo Babić]]. Ženi se 1944. kolegicom s Akademije, i iste godine dobija kćeri blizanke – Doru i Nadu. Te godine preuzima crtanje dvaju stripova što ih je bio započeo [[Andrija Maurović]], a potom za časopise ''[[Zabavnik]]'', ''[[Kerempuh (časopis)|Kerempuh]]'' i ''[[Pokret (časopis)|Pokret]]'' samostalno crta stripove pod [[Pseudonim|pseudonimom]] Toma Božić. Uz crtanje [[Strip|stripova]] za život zarađuje kao [[Ilustracija|ilustrator]] i likovni urednik raznih izdanja.
 
Godine [[slikarstvo u 1947.|1947.]] biva izabran za asistenta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali nakon samo tri mjeseca podnosi ostavku zbog neslaganja s mentorom, profesorom [[Tomislav Krizman|Tomislavom Krizmanom]]. [[Krsto Hegedušić]] ga poziva za suradnika u svoju majstorsku radionicu, a Kinert radije odabire slobodu samostalnog umjetnika. Ali budućiBudući da je sloboda za koju se opredijelio značila i nesigurne prihode, vrlo je intenzivno radio kao ilustrator u revijama ''Otkrića'' i ''Suvremen tehnika'', te u ''[[Vjesnik u srijedu|Vjesniku u srijedu]]''. Iz tog vremena osobito su uspješe bile ilustracije knjige ''[[Bakonja fra Brne (1951.)|Bakonja fra Brne]]'' i ''[[Priče iz davnine|Priča iz davnine]]''.
 
Godine 1957. izlaže na prvoj izložbi [[Grupa Mart|grupe ''Mart'']], a godinu dana kasnije sa [[Zlatko Prica|Zlatkom Pricom]], [[Edo Murtić|Edom Murtićem]], [[Nikola Reiser|Nikolom Reiserom]], [[Ivan Picelj|Ivanom Piceljem]], [[Vojin Bakić|Vojinom Bakićem]], [[Kosta Angeli Radovani|Kostom Angeli-Radovanijem]] i s [[Dušan Džamonja|Dušanom Džamonjom]] osniva grupu ''[[Zagreb 58]]''. S tim kolegama je izlagao u [[Antwerpen|Antverpenu]]. Godine od 1958. do 1964. u njegovoj slikarskoj karijeri predstavljaju razdoblje u kojem – uporno ustrajući na vlastitim likovnim uvjerenjima, često mimo i usuprot općeprihvaćenim – izgradio prepoznatljiv i osebujan likovni izraz.