Plehan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m lektura
Redak 1:
'''Plehan''' je [[brežuljak]] visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od [[Derventa|Dervente]], a naziv mu, smatra se, potječe od glagola ''plehati'', odnosno ''pleati'', tj. lupati, razbijati [[kamen]], jer se tu od davnina obrađivao čvrsti kamen, od kojeg se pravilo i nadaleko izvozilo [[mlin]]sko kamenje. Tako se obično narodnom [[etimologija|etimologijom]] tumači ime "Plehan". No, budućiBudući da je etimološki i uopće jezično teško pravdati taj glagol ''pleati'', jer jednostavno ne postoji, bit će prije da brijeg Plehan ime vuče od starog slavenskog pridjeva ''plehiv''/''plešiv'', za koji se kasnije uobičajio turski pridjev ćelav, te bi Plehan – kao i [[planina]] [[Plješivica]] – mogao označavati jednostavno ''golo brdo''.
[[Datoteka: Plehan 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve na Plehanu, uz prizor kralja Tvrtka I. Kotromanića i borbe franjevaca protiv krivovjerja na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[travanj]], [[1930.]] godina]]
Imenom Plehan danas se praktično označuje samo vrh brijega na kojem se nalazi [[Franjevački samostan Plehan]] s crkvom [[Sveti Marko|sv. Marka Evanđelista]]. Mada je to jedan od najstarijih zabilježenih [[toponim]]a, ni u jednoj karti izdanoj u vrijeme [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] ime Plehan – namjerno – nije zabilježeno: samostan se i danas službeno nalazi u selu Kovačevci. No, kako se cijela župa naziva plehanskom, tako se svi župljani osjećaju i nazivaju sebe Plehančanima. A budući da je plehanska župa najstarija na cijelom području od [[Doboj]]a do [[Sava|Save]] i budući da su praktično od nje nastale sve druge župe (danas ih ima petnaest), sasvim je opravdano što mnogi čitavo ovo područje nazivaju ''plehanskim krajem''.