Irska: razlika između inačica

valuta = [[euro]] <b>'''¹⁾</b>''' |

Irska zauzima otprilike pet šestina [[Irska (otok)|irskoga otoka]], a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije od koje je odvojena Sjevernim kanalom te Kanalom Sv. Jurja. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11.000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske sa [[Sjeverna Irska|Sjevernom Irskom]] iznosi 360 &nbsp;km, dok je duljina morske obale 1.448 &nbsp;km. Sa zapadne strane okružena je s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]], a s istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.

Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je [[Shannon (rijeka)|Shanon]], koja je duga oko 370 &nbsp;km i ulijeva se u [[Atlantski ocean]], gdje stvara širok [[estuarij]] od 110 &nbsp;km. Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski ocean te Boyne i Liffey koje utječu u [[Irsko more]]. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i teku većinom širokim, plitkim dolinama.

Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće je Lough Neagh s površinom od 392 &nbsp;km² . Druga važnija jezera su Allen, Ree i Derg na rijeci Shannon. Također su brojna mnoga jezerca, močvare i bare.

Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 &nbsp;mm) od istočnog (750 &nbsp;mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 &nbsp;mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime ''zeleni otok''.

Prosječna [[temperatura]] u [[siječanj|siječnju]] iznosi 5-6 &nbsp;°C, a u [[kolovoz]]u 14-16 &nbsp;°C. Najviša temperatura ikad izmjerena je 33,3&nbsp;°C u mjestu Kilkenny [[1887.]] godine, a najniža -19,1º&nbsp;°C u mjestu Markree, [[1881.]] godine. U [[svibanj|svibnju]] i [[lipanj|lipnju]] ima najviše sunčanih dana, najviše na jugoistoku, gdje godišnja [[insolacija]] iznosi 1700 sati. Najsnažniji [[vjetrovi]] pušu uz zapadnu obalu, s prosječnom brzinom od 26 &nbsp;km/h.

Irska ima 92 500 &nbsp;km cesta, 94% su asfaltirane, duljina autocesta iznosi 32 &nbsp;km. Cestovnim prometom obavlja se 90% robnog i 96% putničkog prometa. Zbog toga je Irska u nacionalnom programu odredila znatna sredstva za gradnju i modernizaciju cesta. Autobusnim linijama povezani su svi veći gradovi, kao i neki manji.

Godine 1592. u [[Dublin|Dublinu]]u je osnovan [[Trinity College]], najstarije irsko sveučilište, koje, uz mnoštvo drugih publikacija, čuva i važne bogato oslikane srednjovjekovne rukopise, poput [[Knjiga Kellsa|''Knjige Kellsa'']] iz ranog 9. stoljeća i [[Knjiga iz Leinstera|''Knjige iz Leinstera'']], iz sredine 12. stoljeća. Irsko katoličko sveučilište (Catholic University of Ireland) osnovano je 1850. godine.<ref>[http://www.britannica.com/place/Dublin Dublin], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 22. veljače 2016.</ref>

U [[Dublin|Dublinu]]u se nalaze [[Irska nacionalna galerija]] (National Gallery of Ireland), osnovana 1864. godine <ref>Lisa Gerard-Sharp i Tim Perry, ''Irska: vodič koji će vam pokazati ono o čemu drugi samo govore'', prevela Snježana Ercegovac, [[Profil (tvrtka)|Profil international]], Zagreb, 2008. {{ISBN |9789531206815}}</ref> i [[Irski nacionalni muzej]] (National museum of Ireland), osnovan 1877. godine, kao i [[Nacionalna knjižnica Irske]] (National Library of Ireland).<ref>Polly Phillimore i Andrew Sanger, ''Dublin i Irska'', preveo Vjekoslav Čulo, Znanje, Zagreb, 2004., {{ISBN |9531953759}}</ref> Godine 1904. osnovano je i nacionalno [[Kazalište Abbey]].