Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m lektura (budući da -> jer)
Redak 122:
Osmanlije [[1593.]] doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitki kod Siska]]. Osniva se [[Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[Španjolska|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski]] kralj [[Luj XIV.]] Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]].
 
Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[kršćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući dajer je [[Rimokatolička Crkva|Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]].
[[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|mini|200px|desno|Kula [[Minčeta]] na sjevernom rubu [[Dubrovačke zidine|dubrovačkih zidina]]]]
Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604.]] prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607.]] [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[povijest|povijesne znanosti]] [[17. stoljeće|sedamnaestog stoljeća]].