Ivan Derkos: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m manja dopuna životopisa i dodavanje izvora koji to potvrđuje
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 2:
 
== Životopis ==
Ivan Derkos rodio se u Vukmaniću kod Karlovca, 1808. godine. [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] je pohađao i svršio u Zagrebu 1828. godine.<ref name=":0">Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 910., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je u Zagrebu gdje je svršio Humanističke znanosti (1827./28.), filozofiju (1829./30) i pravo (1831./32.). Bio je [[javni bilježnik]] u Zagrebu.
 
Umro je u Zagrebu od [[Sušica|sušice]], 1834. godine.
 
== ''Genius patriae...'' ==
Derkos je pisac knjižice "''Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju...''", koja je izdana [[1832.]] godine u Zagrebu na [[Latinski jezik|latinskome]] jeziku kao ''Genius patriae super dormientibus suis filiis: seu Folium patrioticum, pro incolis regnorum Croatiae, Dalmatiae & Slavoniae, in excitandum excolendae lingvae patriae studium'' u 250 primjeraka. Pisana je latinskim jezikom jer je bila namijenjena najobrazovanijim krugovima koji bi značenje jezika za narodnu opstojnost prvi morali shvatiti.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Bašćanske ploče do postmoderne'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znatno proš. izd., {{ISBN |953-6308-56-8}}, str. 157.</ref> Ta mala knjižica pripada među najznamenitije [[Hrvatski narodni preporod|preporodne]] knjige a "njegove ideje nisu bile samo smjele nego upravo vidovite".<ref name="Dubravko Jelčić"/> U njoj Derkos govori da je [[Trojednica|trojedina kraljevina]] nekoć bila jedno, da [[Hrvati]] trebaju njegovati svoj jezik isto kao [[Mađari]] i drugi narodi.<ref>''Hrvatski narodni preporod I'', priredio [[Jakša Ravlić]], Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 273.</ref> Zalagao se za stvaranje jedinstvenoga [[Hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]], u kojem bi se spajala sva tri njegova podnarječja.<ref>[[Nataša Bašić]], ''V.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike'', Školske novine, Zagreb, 1991., {{ISBN |86-7457-060-7}}, str. 92.:{{citat2|U djelu ''Genius patriae'' Derkos se zauzima za stvaranje jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika spajanjem triju njegovih podnarječja: »Pod tim spajanjem razumijevam ujedinjenje triju dijalekata što ih govore ova tri kraljevstva [Hrvatsko, Dalmatinsko i Slavonsko; N.B.], u jedan jezik, ne pučki, nego učeni, književni, kojim će učeni ljudi čitati i pisati znanstvena i umjetnička djela, periodičke i pjesničke spise.«}}
</ref><ref>[[Mihovil Kombol]], ''Povijest hrvatske književnosti do preporoda'', 2. izd., Matica hrvatska Zagreb, 1961., str. 401.:{{citat2|(...) Derkos, (...) naglašavajući političko stajalište vrlo jasno; spojiti se u jeziku, veli u spisu ''Genius patriae'', moramo s Dalmatincima i Slavoncima, jer nas s njima još od vremena Petra Krešimira veže ''mysticus aliquis amor''.}}</ref>