Jaser Arafat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 28:
}}
 
'''Jaser Arafat''' ([[arapski]]: ياسر عرفات‎ ; [[Kairo]], ili [[24. kolovoza]] [[1929]]. - [[Pariz]], [[11. studenoga]] [[2004]].), [[Palestina|palestinski]] [[političar]].<ref><small>'''ARAFAT, Yasser,''' '''<tt>U:</tt>''' Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), ''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', III. izd., 1. sv. : A – Bzu, Zagreb : JLZ, 1977., {{ISBN |86-7053-012-0}} (dop.), str. 217.</small></ref>
 
==Rani život i karijera==
Palestinski lider Jaser Arafat rođen je kao Abdel-Rahman Abdel-Raouf Arafat al-Qudwa al-Husseini premda se također može pronaći podatak da mu je pravo ime Mohammed dok je Arafat samo nadimak koji je prisvojio i navodno na arapskom jeziku znači blagi. <ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/arafat.htm moljac]</ref> Mjesto i datum njegova rođenja i danas su dvojbeni. Dok Arafat tvrdi da je rođen 1. kolovoza 1929. godine u Jeruzalemu, istovremeno u njegovom rodnom listu kao datum rođenja upisan je 24. kolovoza [[1929]]. godine, a kao mjesto rođenja [[Kairo]] ([[Egipat]]). No, ono što je neosporno jeste da je šesto od sedmero djece dobrostojećeg arapskog trgovca te da je s majčine strane (koja je bila veoma religiozna osoba) ima rodbinske veze s obitelji Husseini - veoma ugledne jeruzalemske obitelji. Kada je imao četiri godine Arafatu umire majka i otac ga smješta kod strica, koji je bio oženjen, u Jeruzalem.<ref name="moljac"/> Sa suprugom Suhom (Suha) u brak je stupio kasnih 1980.-ih, a s njim ima i jedne dijete - kćerku imenom Zahwa.
 
Kao mladić Arafat je studirao na kairskom Sveučilištu u razdoblju od 1952. do 1956. godine gdje je po završetku studija stekao zvanje inženjera građevine.<ref name="moljac"/> Za vrijeme školovanja priključio se organizaciji imenom Muslimansko bratstvo, a obnašao je i dužnost predsjednika Saveza palestinskih studenata. Vojni rok je odslužio u Egipatskoj vojsci 1956. godine za vrijeme ratnih sukoba oko Sueza. Nakon odsluženja vojnog roka seli se u Kuvajt gdje radi kao inženjer. Godine [[1956]]. jedan je od osnivača [[Al Fatah|Al Fataha]]a - ilegalne terorističke organizacije.
 
==Palestinski vođa==
Redak 40:
Nakon što su [[1967]]. u arapsko-izraelskom ratu Arapi izgubili [[pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] i [[Zapadna obala|Zapadnu]] obalu arapske nacije se sve više okreću Arafatu. Tako 1968. godine on postaje predsjednik PLO-a. U naredna dva desetljeća PLO je izvodio najkrvavije napade na Izrael pa je tako Arafat stekao ugled bešćutnog terorista (više na [[Bliskoistočni sukob]]).
 
Započelo je [[Crni rujan|Crnim rujnom]] [[1970]]. godine kada je jordanski [[Hussein I., kralj Jordana|kralj Hussein]], do tada vjerni potpomagač PLO-a, naredio svojim trupama da pokrenu oružanu akciju protiv palestinskih gerilaca koji su boravili u kampovima smještenih na granici [[Jordan]]a i [[Izrael]]a. S oružanom akcijom došlo je i do proljevanja krvi te je mnogo Palestinaca tom prilikom izgubilo živote. Još šokantnije je bilo ubojstvo jedanaest izraelskih natjecatelja [[1972]]. godine na Olimpijskim igrama u [[München]]u, a koje su počinili palestinski teroristi - pripadnici [[PLO]]-a. <ref name="moljac"/> S vremenom Arafat je svoj napore sve više usmjeravao ka diplomaciji i političkoj borbi koji su hvatali sve više maha na uštrb terorističkog djelovanja PLO-a. U studenom 1974. godine, uz podršku arapskih država, Arafat je postao prvi predstavnik nevladine organizacije koji se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda na njenom plenarnom zasjedaju (tom prilikom pokušao je unijeti pištolj u zgradu [[UN]]-a). Tada je izjavio: Donosim vam maslinovu grančicu i oružje boraca za slobodu... Ne dopustite da maslinova grančica ispadne iz moje ruke. Tom prilikom priznao je [[Izrael]]u pravo na postojanje, ali se uskoro predomislio navodno pod pritiskom tvrdolinijaša iz vlastitih redova čime je izravno ignorirao dvije rezolucije Ujedinjenih naroda.
 
Godine 1977. godine egipatski predsjednik Anwar Sadat započeo je vlastiti mirovni proces s [[Izrael]]om. Skupa s američkim predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyem Carterom]] i izraelskim premijerom Menachemom Sadatom je potpisao sporazum u Camp Davidu (1978.) kojim je Palestincima jamčena autonomija na području Zapadne obale i Gaze. Nažalost ovaj sporazum nikada nije stvarno zaživio. Arafat i PLO u samom početku odmah su se suprotivili postizanju ovog sporazuma. Arafat, vjerujući da će autonomija polako prijeći u ponovni izrelski nadzor tog područja, nepokolebljivo je ostao na liniji zagovaranja nezavisne palestinske države. Ranih 1980.-ih Arafatov utjecaj među Palestincima je privremeno oslabljen frakcijskim borbama unutar pokreta. Godine [[1982]]. oštro su ga kritizirali [[Sirija]] i frakcija PLO-a koju kontroliraju Sirijci za njegovo očigledno kukavičko držanje tijekom izraelske invazije i okupacije južnog Libanona. Tom prilikom izraleske snage su opkolile stožer PLO-a u Bejrutu i prisilile Arafata na povlačenje u Tunis. Nekoliko godina kasnije, točnije 1987., stožer je ponovo premješten ovaj puta u [[Bagdad]].
Redak 59:
{{Osobe Hladnoga rata}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{GLAVNIRASPORED:Arafat, Jaser}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Arafat, Jaser}}
[[Kategorija:Političari 1945. - 1989.]]
[[Kategorija:Političari nakon 1989.]]