Jednogrba deva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bot: zamjena Camelsfootforexceedinglyimportantarticle.jpg s Camel_Foot.jpg |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 18:
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost domaćih dromedara
}}
'''Jednogrbe deve''', '''dromedari''' a ponekad i '''arapske deve''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Camelus dromedarius'') je vrsta [[sisavci|sisavaca]] iz roda [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] u porodici [[deve|deva]] (Camelidae). Odomaćene, rasprostranjene su velikim dijelovima [[Afrika|Afrike]] i [[Srednji istok|Srednjeg istoka]]<ref>Groves, Colin (16 November 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press. {{ISBN
Jednogrbe deve su najbolje poznati članovi porodice [[deve|deva]]. Za razliku od [[baktrijska deva|baktrijskih]] odnosno [[dvogrba deva|dvogrbih deva]], dromedari, kako im i ime govori, imaju samo jednu [[grba|grbu]]<ref>Za mnemotehničko pamćenje, dobro je zapamtiti da ime "baktrijska" počinje s "B" koje ima dvije izbočine, a "dromedar" s "D", sa samo jednom izbočinom</ref>.
Redak 24:
==Osobine==
===Općenito===
Od najsrodnije vrste, dvogrbe deve, razlikuju se već na prvi pogled jer imaju samo jednu [[grba|grbu]]. Tijelo im može biti dugo od 225 do 345
Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore široko, žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Pored toga, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljuljaju.
Životinje imaju dugačak, savijen vrat i izduženu, relativno malu glavu. Gornja usna im je rascijepljena, a radi zaštite od oluje [[oko|oči]] imaju dvostruki red dugih trepavica i obrva<ref name=Zivotinje>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač Mozaik knjiga Zagreb, {{ISBN
===Pohranjivanje hrane i vode===
Kako bi mogle prelaziti prostore bez vode i hrane, deve su bile prisiljene razviti načine za njihovo pohranjivanje. U [[grba]]ma pohranjuju [[masti]] čije naknadno korištenje omogućuje životinjama, da izdrže do 30 dana bez hrane. Zalihu vode, koja se kreće oko 100 do 150 litara i dovoljna je da životinja izdrži 2 tjedna bez pića, spremaju u svom želučanom sustavu. Kod popunjavanja zalihe vode, deve starog svijeta pokazuju zapanjujuću sposobnost da u roku od 10 minuta mogu popiti i "spremiti" više od 100 litara. U vrijeme dok ne pije vodu, bez posljedica po zdravlje dromedari mogu izgubiti i do 25% tjelesne težine, a zatim u roku od 10 minuta, pijenjem ponovo vratiti tjelesnu težinu izgubljenu znojenjem.
[[Datoteka:Camel Foot.jpg|mini|190px|Stopalo dromedara]]
Redak 38:
Kao i druge toplokrvne životinje, i dromedari sprječavaju eventualno pregrijavanje tijela u principu isparavanjem [[voda|vode]] ([[znoj]]enjem). Kako bi pri tome neizbježan gubitak vode smanjile na najmanju moguću mjeru, ove deve su, kao prilagodbu na svoj okoliš, razvile dodatne osobine. Tu spada prije svega sposobnost, neobična za toplokrvne životinje, da do određene mjere promjene vlastitu tjelesnu temperaturu. Deva može noću, bez da zato mora
isparavi vodu, toplinsku energiju prenijeti direktno na hladni noćni [[zrak]] i tako sniziti tjelesnu temperaturu na 34 °C. Tijekom dana, temperatura im se polako penje do 41,7 °C što za životinju od 500
I [[krzno]] pomaže devama u štednji vode. Snažno dnevno sunčevo zračenje većim dijelom apsorbira vanjski sloj krzna. Pri tome se vanjski sloj zagrije na temperaturu koja je viša od temperature okolnog zraka, pa dio toplotne energije prelazi na okolni zrak. Ostatak toplinske energije, zbog toplotne izolacije donjih dijelova krzna, samo polagano može doprijeti do tijela deve. Ako sunčevo zračenje dolazi direktno na [[koža|kožu]] životinje, mora se snažnije hladiti kako bi zadržala podnošljivu temperaturu. Zbog toga, ošišane deve troše oko 50% više vode na [[znoj]]enje od neošišanih.
Deve su razvile još jedan mehanizam za minimiranje potrošnje vode. [[Urin]] deva je vrlo koncentriran, a u završnom dijelu [[debelo crijevo|debelog crijeva]] izvlači se voda iz [[izmet]]a do mjere, da se izmet, navodno, može odmah bez dodatnog sušenja koristiti kao gorivo.
Ove neobične osobine deva navele su ljude i na pretpostavke, da one raspolažu i drugim osobinama, kao da se hlade izdahnutim zrakom ili da se [[eritrociti]] deva mogu povećati 200 puta radi spremanja vode. To nije točno, no točno je da sluznicom u nosu iz izdahnutog zraka apsorbiraju paru. Pored toga, vjerovalo se, da se eritrociti deva, koji imaju ovalni oblik, mogu rastegnuti za oko 200 do 250°svoje veličine. Niti to nije točno. Ovakav oblik eritrocita samo omogućuje lakšu cirkulaciju [[krv]]i<ref name=Zivotinje/> u specifičnim uvjetima.
Redak 61:
===Razmnožavanje===
[[Datoteka:Dromedare.jpg|desno|mini|250px|Ženka s mladuncem]]
Parenje se najčešće odvija zimi, no povezano je s kišnim razdobljem. [[Gestacija]] traje 360 do 440 dana, a uobičajeno je da ženka donosi na svijet samo jedno, vrlo rijetko dva mladunca. Novorođeni mladunci su [[potrkušci]], što znači da već nakon par sati mogu hodati i trčati. Majka se o podmlatku brine dvije godine. [[Dojenje|Doji]] ga godinu do godinu i pol, no još neko vrijeme brine o njemu. Dvije godine od jednog, ženka koti sljedećeg mladunca.
Spolna zrelost kod ženki nastupa u dobi od tri, a kod mužjaka četiri do šest godina. Očekivana životna dob procjenjuje se na oko 40 do 50 godina.
== Izvori ==
| |||