Kapitalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.223.130.111 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MartinaHunter Oznaka: brzo uklanjanje |
m lektura (budući da -> jer) |
||
Redak 67:
Neki sociolozi tvrde da je pojava velikih kapitalističkih [[korporacija]], s raspršenim [[dionica|dioničkim]] vlasništvom i birokratskom organizacijom, smanjila moć kontrole pojedinih kapitalista nad korporacijom u koju su uložili svoj kapital. Tvrdi se da su umjesto njih kontrolu nad korporacijskim kapitalom stekli birokratski [[menadžer|menadžeri]], koji su pod razmjerno manjim pritiskom da maksimiziraju [[profit]]. Na taj bi način bezobzirni karakter ranog kapitalizma postupno bio zamijenjen kapitalizmom koji vodi računa o širim društvenim interesima. Raspršenje vlasništva i kontrole bi, prema ovakvom "menadžerskom" stajalištu, eliminiralo zloupotrebu kapitala u interesu društvene elite, tj. bogate manjine.
Sociolozi koji se ne slažu s "menadžerskim" stajalištem kažu da, premda su menadžeri možda i stekli stanovitu formalnu neovisnost, njihov posao zahtijeva predanost maksimizaciji profita, te se njihova učinkovitost i procjenjuje prije svega prema tom kriteriju. Osim toga, zajedničko klasno i društveno okruženje (milje) direktora i vlasnika velikih kompanija, omogućuje im da minimiziraju konkurenciju [[cijena]] i da tako održe visoku razinu dobiti. Drugi teoretičari tvrde da su ove neformalne veze manje važne od njihove zajedničke ovisnosti o [[banka|bankama]]. Prema ovom pogledu, koji ne prihvaća "menadžerske" argumente, banke, odnosno financijski kapital, imaju nerazmjerno veliku ulogu u centralizaciji kontrole nad alokacijom kapitala. To je osobito važno u kontekstu [[globalizacija|globalizacije]],
===Ekspanzija kapitalizma i transnacionalne korporacije===
Redak 89:
{{Izvori}}
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:
| |||