Jere Jareb: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Jere Jareb''' ([[Šepurine]], [[Prvić]], [[3. svibnja]] [[1922.]]<ref name="Jareb">Jere Jareb, ''Pola stoljeća hrvatske politike'', Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak) {{ISBN |953-6324-02-4}}, bilješka o piscu, str. 174.</ref> - [[Charlottesville]], [[21. studenoga]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[povjesničar]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/28811/ Jareb, Jere], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2019.</ref>
 
== Životopis ==
Jere Jareb rodio se u selu Šepurine na otoku Prviću 1922. godine. Pučku školu pohađao je u rodnom selu a klasičnu gimnaziju završio je u [[Šibenik]]u (1933.-1941.).<ref name="Jareb" /> U [[Zagreb]] se preselio rujna [[1941.]] godine i u njemu je ostao sve do svibnja [[1945.]] godine.<ref name="Jareb" /> U Zagrebu je upisao četiri semestra prava (1941.-1943.).<ref name="Jareb" /> [[1945.]] godine je, nakon [[svibanjska katastrofa|svibanjske katastrofe]], prebjegao u Austriju, u [[Klagenfurt]], gdje je živio, u tamošnjoj bolnici i teško bolestan, do prosinca [[1951.]] godine.<ref name="Jareb" /> U siječnju [[1952.]] godine otišao je živjeti u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Po dolasku u SAD na ''Columbia Universityju'' odmah je počeo studirati modernu europsku povijest. Nakon tri godine studija, [[1955.]] godine, postao je ''Bachelor of science'' a [[1958.]] godine diplomirao je i dobio diplomu ''Master of Arts'' a teza mu je bila ''The Adriatic Question from the Armistice, 1918, to Orlando's Fall, June 1919'' (''Jadransko pitanje od primirja 1918. do Orlandovog pada, lipnja 1919.'').<ref name="Jareb" /> Doktorirao je na istom sveučilištu [[1964.]] godine a disertacija za doktorat mu je bila ''The Adriatic Question, from June 1919 to February 1924'' (''Jadransko pitanje od lipnja 1919. do veljače 1924.'').<ref name="bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., {{ISBN |953-160-107-0}}, str. 195.</ref> Na ''Rutgers University'' podučavao je od [[1963.]] do [[1966.]] godine a od [[1966.]] godine do umirovljenja, [[1992.]] godine, predavao je europsku povijest na ''Saint Francis College'', Loretto, Pensylvania a također tu je i predstojnik odsjeka za povijest i političke znanosti od [[1970.]] do [[1992.]] godine.<ref name="bio-biblio" /> Jedan je od osnivača ''Croatian Academy of America'' (Hrvatske Akademije Amerike).<ref name="bio-biblio" />
 
Umro je u Charlottesvilleu 2017. godine.
Redak 19:
* ''[[Dinko Šuljak]], Tražio sam Radićevu Hrvatsku'', München-Barcelona, 1988.
* ''[[Eugen Dido Kvaternik]], Sjećanja i zapažanja, 1925-1945: prilozi za hrvatsku povijest'', Zagreb, 1995.
* ''[[Džafer Kulenović]], Sabrana djela, 1945.-1956.'', Buenos Aires, 1978. (supriređivači Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić, Ragib Zukić)
 
== Odličja ==
* [[1995.]]: [[Red hrvatskog pletera]].<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_919.html Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog pletera], ''[[Narodne novine]]'', br. 46, 28. svibnja 1995. </ref>
 
== Izvori ==