Dinastija Jin (265. – 420.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 70:
|vremenska_zona =
|broj =
|fusnote = John Keay, ''China A History'', Harper Press, 2009. {{ISBN |9780007221783}} {{eng oznaka}}
}}
'''Dinastija Jin''' ([[kineski]]: 晉朝, [[pinyin]]: ''Jìn Cháo''), poznata i kao '''Dinastija Chin''', je [[kineska dinastija]] koja je vladala [[Kina|Kinom]] od [[265.]] do [[420.]] godine. Njezina vladavina je podijeljena na dva razdoblja, ''Zapadni Jin'' (西晉) ili ''Liang Jin'' (兩晉, doslovno „dva Jina”) od 265.–316. god., i ''Istočni Jin'' (東晉) ili ''Sima Jin'' (司馬晉) od 317.–420. god. Ovu podjelu su stvarili kasniji povjesničari kako bi razlikovali ovu dinastiju od istoimene kasnije, [[Dinastija Kasniji Jin]] (後晉) koja je vladala od 936.-947. god., u vrijeme „[[Pet dinastija i Deset kraljevstava]]”, te još kasnije [[Džurdži|džurdžanske]] [[Dinastija Jin (1115.–1234.)|dinastije Jin (1115.–1234.)]].
Redak 78:
===Zapadni Jin===
 
Dinastija potječe od [[klan]]a ''Sima'' čiji su članovi zahvaljujući darovitom političaru i vojskovođi [[Sima Yi]]ju došli na vodeća mjesta u upravi sjeverne kineske države [[Cao Wei]], jednog od [[Tri kraljevstva]]. Godine 249., Sima Yi je kao carski regent, zahvaljujući dvorskom puču poznatom kao „[[Incident kod Gaopinških grobnica]]”, postao ''de facto'' vladar države, a 265. god. njegov je unuk, [[Sima Yan]], prinudio na abidikaciju [[Cao Huan]]a, posljednjeg cara dinastije Wei. Sebe je proglasio carem te proglasio novu dinastiju kojoj je ima dao prema [[Jin (država)|državi Jin]], jednoj od država iz [[Razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]], s čijeg područja je potjecao klan Sima. Pod vlašću Sima Yana, koji je sebe proglasio [[Car Wu od Jina|carem Wuom]], pokorena je država [[Istočni Wu]], čime je Kina konačno ujedinjena pod vlašću jednog cara.
 
No, dinastija Jin se previše oslanjala na veleposjedničke obitelji da bi im oduzela kontrolu nad porezima i radom seljaka. Ta slabost i unutarnja podjela dovele su do ustanka milijuna sjevernjačkih nehanskih stanovnika i svi veliki sjeverni gradovi su napadnuti nakon 299. god.
Redak 234:
{{commonscat|Jin Dynasty (265-420)}}
{{izvori}}
* ''Povijest svijeta'', ur. Seid Serdarević, Times Books 2001., Hena com, Zagreb, 2002., str. 124.-125. {{ISBN |955-6510-62-6}}
 
== Vanjske poveznice ==