Inačica od 16. studenoga 2019. u 11:56 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 178.209.11.151 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 78.2.112.222 Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 12:59 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura (budući da -> jer) Novija izmjena →
Redak 83: Bilo kako bilo, obje su se hrvatske nacionalne misli srazile sa srpskom, koja je bila jednostavna i jednoznačna: rušenje višenacionalne [[Habsburška Monarhija\|Habsburške monarhij]]<nowiki/>e i stvaranje svesrpske države bijaše strateški cilj, dok je taktika nalagala borbu za jačanje srpskoga nacionalnoga individualiteta kroz razne kompromise, bilo s Peštom, bilo Bečom, bilo Zagrebom. Cijela se situacija još više zakomplicirala na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kada dolazi do snaženja jugoslavenskoga integralizma u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, uglavnom među sveučilišnom omladinom, no i u krugovima literarno-humanističke inteligencije. Sve je to dovelo do privremenoga otupljivanja oštrice hrvatsko-srpskih sukoba i suradnje hrvatskih i srpskih političara i stranaka (najistaknutiji bijahu [[Frano Supilo]], [[Ante Trumbić]] i [[Svetozar Pribićević]]). Neto rezultat je bilo priznanje političke individualnosti (nejasno definirane) hrvatskim Srbima i zajednički rad na cilju ujedinjenja južnih Slavena u nekoj nedefiniranoj budućnosti. Hrvatski Srbi nisu pokazivali želju za teritorijalno-političkom autonomijom unutar Hrvatske, ~~budući da~~jer je zajednički cilj bila opća južnoslavenska država. Izbijanjem [[1. svjetski rat\|1. svjetskoga rata]] položaj Srba u cijeloj zemlji se pogoršao (došlo je i do progona i raznih maltretiranja), a [[Hrvatsko-srpska koalicija]], koju je vodio [[Svetozar Pribićević]], postala je, različitim manevrima i kroz promjenljive okolnosti, glavnim političkim čimbenikom u aktu stvaranja [[država SHS\|države Slovenaca, Hrvata i Srba]] 1918. === Prva Jugoslavija === Kao najutjecajniji operativni političar novonastale države, Pribićević je vodio politiku nasilnoga jugoslavenskoga unitarizma, što je u praksi značilo potiranje hrvatskih značajki i sloboda, gospodarsku eksploataciju Hrvatske, te je dovelo do opće zatrovanosti hrvatsko-srpskih odnosa. Sam Pribićević nije bio protagonistom velikosrpskih ideja, pa se vremenom sukobio sa srbijanskom političkom elitom i zasnovao savez sa [[Stjepan Radić\|Stjepanom Radićem]], tzv. [[Seljačko-demokratska koalicija\|Seljačko-demokratsku koaliciju]]. Na terenu su ta vrludanja i napetosti imali raznorodne oblike: domaći [[Srbi]] su (nerijetko privilegirani) sudjelovali u vojno-policijskoj represiji nad [[Hrvati]]ma, a u drugim su situacijama ulazili u saveze i koalicije protiv srbijanskih stranaka. Još su veću zbrku unijelo savezništvo dijela srbijanskih stranaka, jugoslavenskih [[komunizam\|komunista]] i više regionalnih stranaka, poglavito u 1930.-ima kada je glavni protivnik bio beogradski centralizam i omrznuta korupcionaška vlast. Osnutkom [[Banovina Hrvatska\|Banovine Hrvatske]] po prvi je puta u moderno doba došlo do artikulacije srpskoga iredentizma u područjima Hrvatske u kojima su Srbi bili većina ili znatna manjina: ~~budući da~~jer granice banovina koje su obsezale Hrvatsku nisu mijenjane (jedini je izuzetak bila općina [[Dvor]]), pojavile su se (doduše prilično slabe) inicijative za izdvajanjem tih područja iz okvira Banovine Hrvatske. === Drugi svjetski rat ===

Republika Srpska Krajina: razlika između inačica