Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uputa
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 81:
 
Od tri važeća pravopisa u Hrvatskoj dva ne ostavljaju mogućnost pisanja velikih brojeva s točkama i zarezima
*Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, str. 160, Matica hrvatska, Zagreb, {{ISBN |978-953-150-815-5}} i
*Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, str. 85. Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN |953-0-40005-5}}.
Treći koji to dozvoljava (ovo nažalost nisam provjerila pa moramo vjerovati autoru [[Zarez#Uporaba izvan jezika|uputa ]])
*Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, {{ISBN |953-6045-17-6}} (Novi Liber), - {{ISBN |953-0-40019-5}} (Školska knjiga) kaže da je pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima lošiji izbor jer je taj način manje pregledan.
 
'''Argumenti za nedvosmislene i jedinstvene upute o pisanju velikih brojeva i protiv pisanja točaka i zareza u velikim brojevima:'''
Redak 334:
 
== Množina imenice "vitez" ==
(''Prebačeno: Razgovor o kategoriji:Vitezi Nezavisne Države Hrvatske'' --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''[[Tagline|Tagline: ]]<font color="#222222">[[WP:BO|Budite odvažni!]]</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 13:13, 22. svibnja 2013. (CEST) )
 
Ispravna množina imenice "vitez" u hrvatskom jeziku je "vitezi".<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Neven Lovrić|Neven Lovrić]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Neven Lovrić|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Neven Lovrić|doprinosi]]) </small>
Redak 661:
 
=== Molba ===
[[Datoteka:Nuvola apps important.svg|25px]] Molim suradnike da ne nastavljaju ovu diskusiju. "Savjet tjedna" nije namijenjen za jezične savjete - za takve savjete već postoji odgovarajuće mjesto: [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja]]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <font color="#008000">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 23:05, 7. studenog 2014. (CET)
:Ali ovo je savjet desetljeća. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 00:51, 8. studenog 2014. (CET)
 
Redak 724:
 
Općepoznato je da se na vlastita imena iz stranih jezika primjenjuju metode [[Transkripcija i transliteracija|transkripcije i transliteracije]], pri čemu treba imati na umu sljedeće:
{{citat|Posebno je naglašeno da se imena, pišu li se ćirilicom, redovito transkribiraju, dok se u latiničkom pismu mogu javljati transliterirana sva strana imena bez obzira na pismo iz kojeg se prenose. Pravila o transkripciji vlastitih imena iz živih stranih jezika ustvari su pravila o izgovoru takvih imena, (...)|Badurina, 1996., 143.<ref>[[Lada Badurina]], ''Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja : metodologija rada na pravopisu'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996., {{ISBN |953-6066-32-7}}, str. 143.</ref>}}
 
Općepoznato je navođenje u izvorniku antroponima, toponima, arheoloških lokaliteta, izvorno pisanje naziva stranih dnevnika, listova, časopisa i zbornika.<ref name="EJ">Miroslav Krleža, gl. ur., ''Enciklopedija Jugoslavije'', 2. izd., 1. sv. : A – Biz, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980., str. XXIV, XXVII (transliteracija)</ref> Naravno, s tim u svezi i sustavi »posredne transkripcije«<ref name="HP">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., {{ISBN |86-03-00121-9}}, str. 78. (§ 350.), 79. i 80.; 240. (pješadija)</ref> (neprava, nepotpuna i nesustavna transliteracija imena pisanih nelatiničkim pismima). Transliteracija srpske azbuke, potpuna je, ''slovo za slovo''.<ref name="EJ"/><ref>Ljiljana Jojić, gl. ur., [[Ranko Matasović]], gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', 2. izd., 12. sv. : Vit – Ž, ''Dodaci'', EPH; Novi Liber, Zagreb, 2005., {{ISBN |953-6045-28-1}} (cjel.), {{ISBN |953-6045-41-9}} (12.), str. 301.</ref>
 
Da je ''Hazarski rečnik'' objavljen u hrvatskom prijevodu kao ''Hazarski rječnik'', moglo bi se govoriti o eventualnom navođenju takva naslova. No, s obzirom na činjenicu da takva prijevoda nema, te s obzirom na činjenicu da se naslovi djela ne prevode, a i s obzirom na činjenicu da je pod izvornim nazivom postao poznat među govornicima hrvatskoga jezika, nema ikakva smisla prevoditi nazive književnoumjetničkih (i bilo kojih drugih umjetničkih) radova, djela i sl.
Redak 766:
Nije dobro tvrditi da su septembar ([[Oktobarska revolucija]]), Evropa, univerzitet, [[Venecuela]] riječi iz srpskoga jezika. To su također i riječi hrvatskoga jezika, dijelom stranoga podrijetla, no nisu standardne i samo iz tog razloga ih se mijenja drugim, standardnim (ili standardnijim) riječima. Slično, ''griješka'', nije pogrješno napisano, niti je riječ o nehrvatskome izrazu, bio je u pravopisno preporučenoj upotrebi neko vrijeme najmanje do 1921. godine. Zato se i službeno pravilo br. 1. naziva [[wikipedija: Pravopis]].
 
'''<big><center>&#x066D;٭</center></big>'''
 
Nema smisla prevoditi naslove ustanova, galerijskih prostora, kao npr. [[Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu]]. U samom tekstu može se dati potpuni kroatizirani oblik, no samo ukoliko se takav oblik negdje zaista i rabi. U slučaju ''časničkoga doma'' u Nišu, nekako sumnjam da se igdje, ikad rabi taj i takav (časnički) naziv. Naziv je samo i isključivo ''Izložbeni prostor Oficirskog doma u Nišu''. Isto bih rekao i za sveučilišta, [[Univerzitet u Beogradu]] ne može biti pod naslovom [[Sveučilište u Beogradu]], i to ne radi službenosti naziva, već zbog: (1) upotrebe (i to ne samo u zadnjih 27 godina), a u svezi s učestalošću, (2) činjenice da univerzitet nije nepoznata riječ niti nehrvatska, nego je riječ stranoga podrijetla, ali i prilagođenica i usvojenica. Pozorište, iako je riječ tipičnija u srpskoj literaturi ili određenije u srpskome književnom jeziku, nije nepoznata u hrvatskoj literaturi. [[Bartol Kašić]] tvorac je riječi ''pozorište'' prema ''spectaculum'' i riječi ''knjižnica'' prema ''bibliotheca''.<ref>Darija Gabrić-Bagarić, »Raslojenost leksika u rukopisnom prijevodu Biblije Bartola Kašića«, ''Drugi hrvatski slavistički kongres'', (Zbornik radova I.), Zagreb, 2001., str. 81. – 86., citirano sa str. 84.</ref> Upotreba riječi pozorište proširila se u 18. stoljeću ([[Kavanjin]]), Stulijevo ''Rjecsoslòxje slovinsko-italiansko-latinsko''. [[Antun Gustav Matoš]] kad spominje Branino pozorište vjerojatno nije očekivao da bi ikad ikom palo na pamet ''prevoditi'' naziv u ''»Branino kazalište«''. Brana Cvetković (1874. — 1942.), svestrani kazališni radnik, vodio je vlastito vodviljsko satirično kazalište (»Branino pozorište«) u Beogradu. [[Sterijino pozorje]] ne treba postati Sterijino glumište (ili kako već).
Redak 772:
Pozorište navode:
* [[Milan Žepić]], ''Latinsko-hrvatskosrpski rječnik = Lexicon latino-croaticoserbicum'', Peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1967., {{COBISS.SR|id=5527303}}, str. 366., kazalište, gledalište, pozorište;
* [[Ivan Bekavac Basić]] (redaktor), Jozo Marević, Franjo Međeral, ''Latinsko—hrvatski i hrvatsko—latinski školski rječnik : s priručnom gramatikom'', II. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1991., {{ISBN |86-03-00527-3}} (40703/2), str. 239.
* ''Hrvatska enciklopedija'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 2017., {{ISBN |978-953-268-038-6}}
** Upit '''pozorište''', pronađeno natuknica: 32
** Upit '''pozorišni''', pronađeno natuknica: 3
Redak 779:
** Upit '''pozorištem''', pronađeno natuknica: 1
*** Slikovito u članku <span class="plainlinks">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26505 Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]</span>
* Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, '''''Hrvatski jezični savjetnik''''', s recenzijama Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Stjepka Težaka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., {{ISBN |953-6637-03-0}}, str. 1125. ima pozorišni → kazališni i pozorište → kazalište, bez ikakvih dodatnih oznaka.
 
'''<big><center>&#x066D;٭</center></big>'''
Ima li sveučilište svoje ime, svoj naziv? Piše li se ćiriličnim pismom? Onda, lijepo treba načiniti »posrednu transkripciju« (''neprava'', nepotpuna i nesustavna transliteracija), a to znači da ne dolazi u obzir [[Sveučilište u Beogradu]]. Vlastita imena napisana bošnjačkim jezikom isto se tako transliterira ukoliko postoji omjer ''slovo za slovo'', odnosno transkribira. Ne dolazi u obzir ni Sveučilište u Sarajevu, ukoliko na tom sveučilištu nije statutom utvrđen naziv Sveučilište u Sarajevu. Bošnjački jezik ima i ćirilično pismo u standardu. Govornici hrvatskoga jezika izgradili su posebni odnos prema jezicima pisanim ćiriličnim pismom, te stoga imamo [[Boljšoj teatr]]. Taj posebni odnos ide do te mjere da se njihova imena prenose u hrvatski jezik posebnom posrednom transkripcijom, koja djelomično ozvukovljuje njihova imena hrvatskim glasovima, ali ne u potpunosti, već zadržavamo djelomično kako i oni izgovaraju, npr. [[Petar Iljič Čajkovski]], zapravo bi vjerojatno trebalo Pjotr Iljič Čajkovski.
 
Redak 787:
 
Riječ gledališče u slovenskome je jeziku preuzeti hrvatski kajkavizam.
'''<big><center>&#x066D;٭</center></big>'''
Zaključno, pozorište kao opću imenicu ne bi trebalo rabiti izvan citata tj. izvan prenošenja točnih navoda, nije dio općega standardnoga hrvatskog jezika, no dio je hrvatske jezične baštine i hrvatske jezične kulture, kulture hrvatskoga jezika. Kao dio naziva (imena ustanova) iz stranih jezika ne treba ju prevoditi, jer se tako ne postupa s vlastitim imenima. Vlastita imena se transliterira kad je to moguće, a općenito govoreći iz jezika pisanih ćiriličnim pismom obavlja se transkripcija, jer nema zamjene ''slovo za slovo'', ''redak za redak''. Iz bošnjačkoga jezika, te iz srpskoga jezika, a ujedno i iz slovenskoga jezika transliteracija je potpuna. Iz makedonskoga te iz crnogorskoga, transliteracija nije potpuna, stoga je potrebna transkripcija. [[Novo mesto]] ne treba dobiti naziv/ime članka [[Novo Mesto]].
 
Redak 812:
* Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić (sastavili uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik), ''Hrvatski pravopis'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944., str. 24. (§ 94.), str. 49., str. 146. (§ 655.), str. 192. (većinom za pisanje s točkom)
* Matilda Mozara, ''Priručnik za daktilografiju: za škole, tečajeve i samouke'', s recenzijom Marijana Pavlica, XII. izdanje, Novinsko-izdavački, štamparski i birotehnički zavod »Informator«, Zagreb, 1979., str. 169.
* [[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''[[londonac|Hrvatski pravopis]]'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., {{ISBN |86-03-00121-9}}, str. 132. i 133. (§ 553. i § 555.)
* Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN |953-0-40005-5}}, str. 148. i 149. (§ 515., § 517.)
* Eugenija Barić, [[Lana Hudeček]], Nebojša Koharović, [[Mijo Lončarić]], [[Marko Lukenda]], [[Mile Mamić]], [[Milica Mihaljević]], Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, [[Luka Vukojević]], Vesna Zečević, Mateo Žagar, '''''Hrvatski jezični savjetnik''''', u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., {{ISBN |953-6637-03-0}}, str. 496.
* Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., {{ISBN |953-0-40017-9}}, str. 138. (§§ 493. – 495.)
* Alan Uzelac, prir., ''Upute za izradu studentskih pisanih radova: seminarski i diplomski radovi'', recenzenti Aleksandra Korać, Marko Petrak, Dalibor Čepulo, II. prerađeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003., {{ISBN |953-6714-48-5}}, str. 59.
* Ante Vladimir Bikić, ''Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika za osnovnu školu'', 2. izd., Didakta, Zagreb, 2003., {{ISBN |953-96412-3-3}}, str. 12., str. 17. – 19.
* Ljiljana Jojić, prir., ''Pravopisni priručnik'', EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., {{ISBN |953-6045-30-3}}, § 365., str. 180.
* Ljiljana Jojić, gl. ur., [[Ranko Matasović]], gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., <nowiki><Sv.></nowiki> 3: Doh – Gra, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., {{ISBN |953-6045-28-1}} (cjelina), {{ISBN |953-6045-32-X}} (3. <nowiki><sv.></nowiki>), str. 34.; Hrvatski jezični portal, URL: <span class="plainlinks">http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF9lWRc%3D&keyword=dr.</span> (pristupljeno 14. ožujka 2018.).
* Stjepan Babić, [[Sanda Ham]], Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN |953-0-40026-8}}, str. 55., str. 70. (§ 97.), str. 95.
* Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', II. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2008., {{ISBN |978-953-0-40026-9}}, CIP 666576, str. 95.
* Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., {{ISBN |978-953-0-40034-4}}, str. 72. (§ 153.), str. 72. i 73. (§ 154.), str. 73. (§ 155., st. [2]. i [3].)
* [[m:w:hr:Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje#Autorski tim|Autori ''Hrvatskoga pravopisa'' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], ''Hrvatski pravopis: inačica za javnu raspravu'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ''Jutarnji list'', Zagreb, 2013., str. [70]. – 72.
* [[Željko Jozić]], gl. ur., ''[[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Hrvatski pravopis]]'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., {{ISBN |978-953-7967-04-8}}, str. V., str. 76. pod d), str. 76. i 77. pod e), str. 86. pod d), str. 205.
 
I u slovenskomu jeziku kratica je s točkom, izvor: Stanko Bunc, ''Mali slovenski pravopis'', 6. izdaja, Založba Obzorja, Maribor, 1987., {{ISBN |86-377-0136-1}}, str. 51. i 52.
 
[[Lada Badurina]] navodi: »Za ''Hrvatski'' se ''pravopis'' iz 1971. godine lako može ustanoviti da predstavlja povratak ranijoj hrvatskoj Broz-Boranićevoj normi: točka se upotrebljava iza kratica (i ''dr.'', ''mr.''); (…)« (izvor: Lada Badurina, ''Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: metodologija rada na pravopisu'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996., {{ISBN |953-6066-32-7}}, str. 108.).<br />
* D<sup><small><big><span style="font-style: normal; font-variant: small-caps;">ra.</span></big></small></sup> Ivana Broza Hrvatski pravopis. Priredio D<sup><small><big><span style="font-style: normal; font-variant: small-caps;">r.</span></big></small></sup> D. Boranić. Peto izdanje. Ukoričeno stoji 2 krune. U Zagrebu. Trošak i naklada kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1911., § 331., str. 64. ''don'', ''fra'' i ''prilj'' bez točke, a s točkom ''dra.'' (doktora, gen. jedn.). Tada se pisalo s točkom i ''gđa.'' Danas su ''don'', ''dum'', ''fra'', ''gđa'' i ''gđica'' iznimke. Obične kratice ''don'', ''dum'' i ''fra'' ne sklanjaju se po padežima.
 
Redak 895:
[[Nives Opačić]] u svom jezičnom savjetniku "Reci mi to kratko i jasno" na 30. stranici također kao ispravan oblik navodi "brojiti", ali da ga ne treba koristiti u smislu "imati" (naveden je primjer "''broji'' stotinjak stanovnika" "Treba reći: ''ima'' stotinjak stanovnika"), a to je vrlo čest slučaj u člancima o naseljenim mjestima (npr. Ženeva broji 185.526 stanovnika). Gradovi ne broje, samo stoje [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]
 
<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Pokvario mi se pješčani sat, kasni tri zrnca!</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:56, 14. kolovoza 2019. (CEST)
:Hoću li upregnuti ''dorata'' da to odradi?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:07, 14. kolovoza 2019. (CEST)
 
Redak 939:
I oblici "broji/o/la/lo/li" u smislu "ima/o/la/lo/li" drastično su smanjeni (više nego prepolovljeni). ''Nezgodacija'' je što se i uz bota izmjene moraju raditi skoro ručno.
 
Dakle, napravljen je odličan posao! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Inteligencija je sposobnost dobrog rješavanja testova inteligencije.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 01:42, 3. rujna 2019. (CEST)
<br clear="all">
Nije bidni ''dorat'' kriv što ne zna razlikovati ''brojenje/imanje'' [[Slika:Idontknow.gif|50px]]. Njegovo je da ore, a hoće li orat ''uzglavak'', ''jendek'' ili na ''sklad'', nije njegov problem. Netko mu mora kazat šta će orat. [[Slika:Smilies.gif|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:52, 3. rujna 2019. (CEST)
Redak 976:
# "ali budući da" i "no budući da" promijeniti u "ali kako" ili "no kako"
# "budući da" promijeniti u "jer".
<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 16:43, 23. siječnja 2020. (CET)
:<br>
: Mhm (to je moja inačica za legendarnoga Glambrlju), više volim sređivanje izvora, jer ako nisu "po propisu", kako će netko naći što traži? Odgonetanjem? Upravo zato imamo pravila i smjernice kako valja pisati izvore.
Redak 988:
Na ovoj i na [[Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv|arhiviranim stranicama]] bezbroj je jezičnih pitanja i odgovora. [[Suradnik:PajoPajimir]] je na svoju podstranicu '''[[Suradnik:PajoPajimir/Kutak za pravopis i ine finese]]''' stavio svojevrsni jezični savjetnik u kome je pregledno obradio najčešće jezične pogreške i nedoumice, pa bih predložio da se ta njegova podstranica inkorporira u wikipedijine stranice pomoći. Mislim da bi pogodne bile [[Pomoć:Sadržaj]] (kao treća stavka u "Prvi koraci"), [[Pomoć:Sadržaj/Mapa pomoći]] (pod "Standardi članaka") te okvir na vrhu ove stranice. Opis poveznice mogao bi biti "wiki jezični savjetnik", "priručni jezični savjetnik", "kratak jezični savjetnik", "jezični savjetnik" ili slično.
 
<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 16:43, 23. siječnja 2020. (CET)
 
== Veliko ili malo slovo za svetog i sv. ==