Katedrala sv. Jakova u Šibeniku: razlika između inačica

|država = {{ZD+X/H|HRV}}

}}

[[Datoteka:Sibenik_katedrala.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Poezija u kamenu i njen tvorac, [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matijev Dalmatinac]]]]

[[Datoteka:Sibenik_katedrala_glave.jpg|mini|240px|<center>Jurjev vijenac od ljudskih glava]]

[[Datoteka:Catedral Sibenik.ogv|mini|<center>Video]]

== Povijest ==

 

Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od [[1298.]] godine kada je Šibenik dobio vlastitu [[Šibenska biskupija|biskupiju]] i naslov grada. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade [[Mlečani|mletački]] [[gotika|gotički]] graditelji i šibenski klesarski majstori [[Andrija Budčić]] i [[Budiša Statčić]]. Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve.

== Razvojne faze i stilska obilježja ==

 

 

=== Prvo razdoblje izgradnje (1431. – 1441.), tzv. "Pulšićeva katedrala" ===

Započinje 1428. g. odlukom gradskog Vijeća da se nova katedrala treba podići na pogodnijem mjestu u sjevernom dijelu grada. ''[[Bonino da Milano]]'' kao „primus magister ecclesie Sancti Jacobi“ (1428-1429) izrađuje prvi projekt katedrale koja se treba podići na mjestu crkve Sv. Trojstva (danas Sv. Ivana), no zbog smrti uspijeva samo djelomično dovršiti pojedine kiparske dijelove glavnog portala (danas se nalaze raspoređeni na postojeća dva portala katedrale. Na osnovu odluke gradskog vijeća da se katedrala ipak treba graditi na mjestu postojeće novi protomagister ''Francesco di Giacomo''iz [[Venecija|Venecije]] (1430-1431) modificira njegov projekt te ga prilagođava za izgradnju na postojećem mjestu gdje se još nalazila stara katedrala. Postavljanjem temelja na sjeverozapadnog uglu pročelja (9. travnja 1431.) započinje gradnja nove katedrale. Na mjesto protomajstora Francesca, kojemu je istekao jednogodišnji ugovor, dolaze [[Antonio di Pierpaolo Busato]] i [[Lorenzo Pincino]], mletački majstori koji sljedećih desetak godina rade na katedrali. Zbog poteškoća oko postavljanja temelja i realizacije svetišta produženog preko ulice, početkom 40-tih godina dolazi do prekida gradnje, te šibensko Vijeće u lipnju 1441. g. sklapa ugovor s Jurjem Matejevim iz Zadra ''pro prohtomagistro fabrice Ecclesiae Cathedralis''.

 

 

 

U drugoj fazi rada na katedrali (1461.-1473.) radovi su koncentrirani samo na podizanju poligonalnih zidova svetišta pri čemu se mogu razlikovati dvije konsekutivne etape. Prvu etapu (1461.-1465.), obilježava pojava novog, ranorenesansnog dekorativnog repertoara pretežno slikarskog karaktera koji potječe od slikara iz kruga F. Squarcionea i radionice [[Donatello|Donatella]] u [[Padova|Padovi]] (zid sjeverne kapele raščlanjen s pilastrima i zaključen s vijencem na kojem putti pridržavajući [[girlanda|girlande]] sviraju i plešu, tzv. "Malipierova partija"). Druga etapa javlja se nakon Jurjevog boravka u [[Dubrovnik]]u (1465.-1473.), a obilježava je pojava strukturalno zrelijih kompozicija i stilski čišćih motiva toskanskog porijekla (prozori glavne apside) koji su nastali pod utjecajem firentinskih majstora iz kruga Michelloza di Bartolomea zaposlenih u Dubrovniku pred Jurjevim dolaskom. U završnom razdoblju rada na katedrali Juraj Dalmatinac na sjevernom zidu kapele svetišta, pod arhivoltom s grbom kneza S. Malipiera (1465.-68.) postavlja reljef [[sv. Jerolim]]a pustinji. Juraj Dalmatinac umire [[10. listopada]] [[1473]]. godine.

 

=== Treće razdoblje gradnje (1475-1536) tzv. "Nikolina katedrala" ===

 

Prilagodbom Jurjeve "montažne tehnike" gradnje Nikola Firentinac nad bočnim kapelama svetišta podiže kratke bačvaste svodove sastavljene od dugačkih kamenih ploča slaganih na preklop (dovršeni do 1479.). Pripremajući pravilnu i čvrstu građevinsku supstrukciju za istovjetno koncipirane velike svodove crkve, Nikola ispravlja i ojačava zidove korskog djela, te ih vrlo brzo (do 1483.) podiže do razine svoda. Pri tome primjenjuje složena inženjerska rješenja – u debljini zida sakrivene metalne zatege, te konzolno izbačeni "ravni luk" (piattabanda). Bačvasti svodovi i križište s oktogonalnim tamburom-lanternom i kupolom izgrađeni su do 1499. godine. Te godine Nikola prestaje obnašati dužnost protomagistra i u vlastitoj režiji sklapa ugovor za izradu kamenog namještaja u svetištu. Osim [[kupola|kupole]], u trenutku njegove smrti (1506./1507.) podignuta su još dva traveja bačvastog svoda nad glavnim brodom, te u ravnini s njima i četvrtbačvasti svodovi nad bočnim brodovima. Premda se katedrala gradi još tri desetljeća nakon njegove smrti ona je u cijelosti dovršena po njegovu projektu. Nakon Nikole Firentinca dužnost protomagistra obnašala su još dva arhitekta – Bartolomeo iz Mestra (od [[1520]].), a potom njegov sin Jakov. Oni su do završetka građevinskih radova presvodili preostala četiri traveja glavnog i bočnih brodova, te podigli gornji "trolisno" zaključeni dio zapadnog pročelja.

Dvije slobodne kombinacije, Crescendo, autom. pianopedal.<br/>

Električna traktura.

 

<gallery>

 

==Literatura==

 

== Također pogledajte ==

{{commonscat|Cathedral of St. Jacob in Šibenik}}

 

==Vanjske poveznice==