[[datoteka:Chromate dichromate equilibrium.png|mini|250px|desno|Kemijska ravnoteža između kromata i dikromata. Dodavanjem NaOH, ravnoteža se pomiče u desno, a otopina postaje žuta.]]
'''Kemijska ravnoteža''' je stanje u reakcijskom sustavu, pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne mijenjaju tijekom [[vrijeme|vremena]].<ref>Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2. izd.) {{ISBN|0716757010}}.</ref> Kemijska ravnoteža je stupanj do kojega [[Povratni proces|povratne (reverzibilne)]] [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]] napreduju, stanje kada se brzine [[kemijske reakcije]] prema naprijed (od reaktanata u produkte) i reakcije unazad (od produkata u reaktante) izjednače. Kemijska ravnoteža primjer je [[dinamika|dinamičke]] ravnoteže pri kojoj se suprotni [[mikroskop]]ski procesi i dalje odvijaju, ali se, makroskopski gledano, ne zapažaju nikakve promjene. Uz dane vanjske uvjete (stalna [[temperatura]] i [[tlak]]) ravnoteža se postiže pri minimumu [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsove energije sustava]], što je predmet proučavanja [kemijske termodinamike, a slijedi iz općenitijega [[Drugi zakon termodinamike|drugog stavka termodinamike]]. U takvu je stanju omjer umnožaka koncentracija produkata i umnožaka koncentracija reaktanata približno stalan, a naziva se konstantom ravnoteže. Na položaj ravnoteže, to jest na stupanj uznapredovalosti reakcije, može se utjecati promjenom vanjskih uvjeta. Tako, na primjer, pri povišenju temperature [[Endotermni proces|endotermne reakcije]] dalje napreduju prema produktima, a pri povišenju [[tlak]]a plinskih sustava ravnoteža se pomiče u smjeru nastajanja manjeg broja [[molekula]]. Općenito se takvo ponašanje iskazuje [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovim načelom]], prema kojemu se ravnotežni sustav prilagođuje tako da umanji utjecaj vanjske promjene.<ref>'''kemijska ravnoteža''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31159] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
Do ravnoteže obično dolazi kada se kod povratnih kemijskih reakcija, [[brzina|brzine]] reakcija u oba smjera izjednače. To ne znači da su brzine jednake [[nula|nuli]] nego da su, ma kolike bile, brzine [[kemijska reakcija|kemijskih reakcija]] u oba smjera izjednačene.<ref>http://goldbook.iupac.org/C01023.html Preuzeto 3. rujna 2016.</ref>
