Razlika između inačica stranice »Kir Veliki«

Obrisan 61 bajt ,  prije 2 mjeseca
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (brojao→brojio, brojao→imao)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
| mjesto rođenja = [[Anšan]], provincija [[Fars]]
| datum smrti = kolovoz [[530. pr. Kr.]]
| mjesto smrti = [[Skiti|Skitija]]ja (prema [[Herodot]]u) ili [[Pasargad]] (prema [[Ksenofont]]u)
| mjesto pokopa = [[Pasargad]]
| datum pokopa =
}}
 
'''Kir Veliki'''{{fusg|a}} (rođen [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]], umro u kolovozu [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranskeiran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Carstva]]. Za vrijeme vladavine proširio je carstvo na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] [[Stari vijek|starog vijeka]].
Tijekom tri desetljeća vladavine, Kir je pobijedio i pokorio neka najveća kraljevstva tog doba, uključujući [[Medija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilonija|Babilon]], a vodio je vojne ekspedicije i u centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Europa|europsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II.]] i [[Darije I. Veliki]]. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bitci protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]] Naslijedio ga je sin Kambiz II. koji je osvojio [[Egipat]] tijekom kratke vladavine. Kir je bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html Ahemenidska religija (enciklopedija Iranica)]</ref>.
Osim jakog utjecaja na [[Povijest Irana|iransku povijest]], Kir je snažno utjecao i na [[Judaizam|židovsku religiju]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]].
[[Herodot]]ova priča o Kirovom ranom životu pripada žanru [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul]]a i [[Rem]]a koja se kasnije bore za kraljevski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed [[Astijag]], vladar moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]].
 
Poslije Kirovog rođenja, [[Astijag]] je imao san koji je njegov svećenik protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti s prijestolja. Svojim naredniku [[Harpag]]u naredio je da ubije dijete. [[Harpag]], kojem moral nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice s Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira<ref name="Harpag, Livius.org">[http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html Harpag, Livius.org]</ref><ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth ''The birth and bringing up of Cyrus'']</ref>.
 
Kad je Kir imao deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirev sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri dao bičevati sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref>, kralj Astijag ispitao je dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio kako vrlo sliče jedan drugom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref>. [[Astijag]] je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s dijetetom, i nakon što mu je ovaj priznao kako nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastita sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I.|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]]<ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth ''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'']</ref>. Iako se smatra kako je Herodotova priča samo legenda, ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života.
Nakon što mu je umro otac [[552. pr. Kr.]] Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko Carstvo uključivalo je veći dio [[Stari Istok|Starog Istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku.
 
U Herodotovoj verziji, ponukan osvetom Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerojatno da su se [[Harpag]] i Kir zajedno pobunili zbog neslaganja s Astijagovom politikom<ref>[http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html name="Harpag, Livius.org]<"/ref>. Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto [[553. pr. Kr.|553.]] ili [[552. pr. Kr.]] i prvih bitaka u [[552. pr. Kr.]] Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok nije pao glavni grad [[Ekbatana]] u [[549. pr. Kr.]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno.
 
Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine [[546. pr. Kr.]] službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Partija (pokrajina)|Partije]] i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] ([[car]]) nakon smrti obaju Kirovih sinova.
[[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|desno|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] pod Kirom Velikim protezalo se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo starog vijeka]].]]
 
Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv Massagatae, plemena iz južnih pustinja Kgaresma i Kizilhouma na najjužnijem dijelu stepa u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu<ref name="Tomyris (Herodot)">[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html ''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot)]</ref>. Pleme [[Masagećani|Masagećana]] bilo je u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomirija|Tomiriji]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masagećana zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž [[Sir Darja|Sir Darje]] koja ih je razdvajala. Kraljica Tomirija pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirijine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je samoubojstvo. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomirija se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[Stari vijek|starom vijeku]] općenito. Kad je bitka završila, Tomirija je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina<ref name="Tomyris (Herodot)"/><ref>[http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris ''Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle'']</ref><ref name="Tomyris (Herodot)"/>. Ipak, mnogi povjesničari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspijeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomirija pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika.
 
[[Ktezije]] u svojoj ''Persici'' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovim pješaštvom potpomognutim [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjanicima]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od [[Sir Darja|Sir Darje]].
Alternativna verzija iz [[Ksenofont]]ove ''Kiropedije'' je proturječna ostalima jer tvrdi kako je Kir Veliki mirno umro u glavnom gradu Perzije<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html Kirupedija, enciklopedija Iranica]</ref>.
 
Konačna verzija o Kirovoj smrti dolazi od [[Beros]]a , koji pak tvrdi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s [[Dahae|dahaejskimdahae]]jskim strijelcima sjeveroistočno od [[Sir Darja|Sir Darje]].
 
=== Grobnica ===
[[Datoteka:Cyrus made me, I stand to testify!.jpg|mini|200px|desno|[[Stup]] apadane u [[Pasargad]]u]]
 
Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je gradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref>[http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html Pasargad, Livius.org]</ref>. Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći [[Najveća carstva svijeta|golemog carstva]]. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanatakanat]]a. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja tlaka, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se nalazile malene [[Fontana|fontane]].
 
Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Pasargad, Google Maps]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar<ref>[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (Iran Chamber)]</ref>. Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]]. Općenito, umjetnost i arhitektura u Pasargadu prestavljaju perzijsko miješanje različitih tradicija koje objedinjuje umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilonija|Babilonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anatolija|Anatolije]].
 
Pasargad se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3 &nbsp;km<ref>[http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html ''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'' (Payvand)]</ref>, a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.
 
Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]<ref>[http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html ''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'' (Payvand)]</ref>. Temelji graditeljskih zdanja u Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti.
* [[540-ih pr. Kr.]] - perzijski vojskovođe [[Mazar]] i [[Harpag]] osvajaju cijelu [[Mala Azija|Malu Aziju]]; [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]] gradove pomoću opsadnih tehnika koje su bile nepoznate [[Grci]]ma.
* [[542. pr. Kr.]] - povratak glavnine perzijskih trupa u Perziju.
* [[539. pr. Kr.]] - Kir Veliki pobjeđuje [[Nabonid|Nabonida]]a i osvaja [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr.n.e.)|Novobabilonsko carstvo]]; što je zabilježeno u djelima [[Sekst Julije Afrikan|Afrikana]], [[Klaudije Ptolomej|Ptolomeja]], [[Euzebije Cezarejski|Euzebija]] i [[Diodor|Diodora]]a.
* [[537. pr. Kr.]] - Nakon osvajanja [[Babilon|Babilona]]a, Kir Veliki pušta [[Židovi|židove]] da se vrate u [[Jeruzalem]], čime završava 70 godina [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]]. Manji se broj, njih jedva oko 50.000 koristio tom slobodom; većina je ostala u Babilonu gdje je živjela u relativno povoljnim prilikama.
* [[530. pr. Kr.]] - smrt Kira Velikog (prema [[Herodot]]u i [[Ktezije|Kteziju]] u borbi protiv [[Skiti|Skita]]; [[Ksenofont]] u „Kiropediji“ tvrdi kako je umro mirno u glavnom gradu Perzije [[Pasargad]]u), naslijeđuje ga njegov sin [[Kambiz II.]]
 
 
== Bilješke ==
:{{fusd|a}}U literaturi se rjeđe pojavljuje pod imenima '''Cir Veliki'''<ref>Mato Marčinko: ''Indoiransko podrijetlo Hrvata'', Zagreb : Naklada Jurčić, 2000., {{ISBN |953-6462-33-8}}) na str. 235. {{Citat|Cir (Kir) iz plemena Ahemenida postao je 559. pr. Kr. kralj Anšana (kraljevstvo Anšana, koje je bilo više ili manje povezano s Elamom, u to je doba bilo vazal medijskoga kraljevstva).}}</ref>, '''Kir II. Perzijski''' ili '''Kir Stariji'''<ref>{{hrv icon}} {{cite web|title=Kir Stariji|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19047|year=2005.|accessdate=23. veljače 2011}}</ref>.
 
== Izvori ==
19.624

uređivanja