[[Datoteka:Spomenik sv. Klimentu Ohridskom , Skoplje06863.JPG|mini|desno|250px|Spomenik sv. Klimentu Ohridskom u [[Skoplje|Skoplju]]]]
Sveti '''Kliment Ohridski'''<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN |953-0-40005-5}}, str. 311.</ref><ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', IV. izd., Školska knjiga, 1996., Zagreb, {{ISBN |953-0-40005-5}}, {{ISBN |978-953-0-40005-4}}, str. 301.</ref><ref name="HP5">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., {{ISBN |953-0-40017-9}}, str. 315. (Kliment Ohridski) {{Crolist|id=D1401214002}}</ref><ref>Stjepan Babić, {{boja||Božidar Finka}}, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', VIII. izd., Školska knjiga, 2004., Zagreb, {{ISBN |953-0-40017-9}}, {{ISBN |978-953-0-40017-7}}, str. 315.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN |953-0-40026-8}}, str. 125., {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref><ref>Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', 2. izd., [[Školska knjiga]], Zagreb, 2011., {{ISBN |978-953-0-40034-4}}, str. 283., {{NSK-zapis|id=000756829}}</ref><ref>Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., {{ISBN |978-953-0-40026-9}}, {{NSK-zapis|id=000790248}}, str. 126.</ref> ([[840.]] – [[Ohrid]], [[916.]]) najpoznatiji i najznačajniji sedmočislenik, tj. učenik Svete Braće, [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], pisac, prosvjetitelj Slavena i svetac.
== Životopis ==
Nakon Metodove smrti [[885]]. prognan je iz [[Moravska|Moravske]]. Pobjegao je pod zaštitu bugarskog vladara [[Boris I.|Borisa I.]] U [[Ohrid]]u je osnovao [[886.]] prvo [[Slaveni|slavensko]] učilište i [[893.]] postao je ohridski episkop.
Kliment Ohridski je nakon Metodove smrti (885.) s Naumom, Angelarom i Savom morao pobjeći iz Panonije te prošao kraj [[Beograd|Beograda]] na područje tadašnje bugarske države. Na dvoru kneza Borisa prognanici su bili srdačno primljeni, a Kliment je upućen na krajnji zapad bugarske države, u današnju [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]], gdje je na [[Ohrid|Ohridu]]u ustrojio slavensku crkvenu pokrajinu i nastavio rad svojih učitelja. Okupio je učenike i, prema suvremenim izvorima, kroz njegovu školu, prvo slavensko sveučilište, prošlo ih je 3.500. Godine 889. imenovan je biskupom Veličkim (ne znamo točno gdje je grad Velica bio), ali njegova književna i prosvjetna djelatnost nije time stala. Kliment je izvorni stvaralac, ali njegov je rad u prvom redu prevoditeljski i priređivački.<ref>{{Citiranje knjige|title=Aleja glagoljaša : Stoljeća hrvatske glagoljice|author=Josip Bratulić|authorlink=|coauthors=|origdate=svibanj 2019.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=ur: Boris Drandić s prijateljima|url=|format=|edition=treće|language=|pages=65|publisher=Znamen|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=978-953-6008-58-2|id=}}</ref>
== Djela ==
|