Razlika između inačica stranice »Knežev dvor«

Obrisano 5 bajtova ,  prije 1 godinu
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
== Povijest ==
[[Datoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio della Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva izrađen oko 1440. godine.
 
Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463.]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. Nakon zadnje eksplozije dolazi majstor iz Firence koji će voditi daljnju obnovu dvora, Salvi di Michele. Gotičko-renesansne prozore na pročelju su klesali domaći majstori Radivoj Bogosalić, Radonja Grubačević, Đuro Utišenović, Ratko Ivančić i Nikola Marković. U velikom [[potres]]u [[1667.]] doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]]ni pečat.
 
Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]]. Do Drugog svjetskog rata ima upravnu funkciju. U njemu su prilikom svojih posjeta Dubrovniku boravili i vladari Franjo Josip I i Aleksandar Karađorđević. U muzej je pretvoren 1948.
 
U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom pučaninu. I on je stradao u potresu, te je naknadno obnovljen.
== Literatura ==
{{commonscat|Rector's palace}}
* Nada Grujić, "Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku", u: ''Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske'', Zagreb, 2008. ({{ISBN |978-953-6106-75-2}})
* Katarina Horvat Levaj, Relja Seferović: [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R27/pdf/barokna-obnova-knezeva.pdf "Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku"], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 27, 2003. (ISSN 0350-3437)
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.
19.624

uređivanja