Vrhbosna: razlika između inačica

Ovi povjesničari temelje svoje mišljenje o pripadnosti Bosne Hrvatskoj i na drugim činjenicama, koje je povijest zabilježila. U 9. stoljeću [[Srednjovjekovna bosanska država|Hrvatska]] je neposredno graničila s Bugarskom. To potvrđuje i bizantski povjesničar Cedrenus. Porfirogenet pripovijeda o [[Hrvatsko-bugarski ratovi|borbama Hrvata i Bugara]], negdje poslije god. 870., dakle za kana Borisa i kneza [[Trpimir]]a.<ref>Migne, P. G. 113, 286.</ref> Bugari u ratu nisu uspjeli nego učine mir s Hrvatima, obilno ih podarivši i primivši uzdarje od njih. Papini legati godine 886. idu neposredno iz Hrvatske u Bugarsku kanu Borisu, da krste bugarski narod. Slična stvar događa se i godine 926. za kralja [[Tomislav]]a. To je novi dokaz zajedničke bugarsko-hrvatske granice. S ozirom na to da je Slavonija u to vrijeme bila franačka, budući dajer je na Limu i gornjoj Drini bila samostalna [[Raška]], a Bugarska se protezala čak Srijemom i sjevernom Srbijom, morala je Hrvatska obuhvaćati Bosnu, osobito krajeve oko Tuzle. Bugarsko-hrvatska granica bila je na Drini, a Bosna u sklopu [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]].<ref name="Kruno" />