Hohenstaufen: razlika između inačica

Uspon obiteljske moći započeo je u vrijeme [[rimsko-njemački car|njemačkog cara]] [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV. Salijskog]] (1056.-1106.), koji je dao [[Švapsko vojvodstvo|vojvodinu Švapsku]] svom zetu [[Fridrik I. Švapski|Fridriku I. von Staufen]] (1079.-1105.) oženjenom Agnezom Njemačkom.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Unatoč uvođenju u vlast nad vojvodstvom, Fridrik I. je vladao samo sjevernim dijelovima zemlje, budući dajer je ostatak Švapske držao pod svojom vlašću [[Bertold I., švapski vojvoda|Bertolda I. od Rheinfeldena]], sina bivšeg vojvode [[Rudolf od Rheinfeldena|Rudolfa]] († 1080.), kojeg je [[1079.]] svrgnuo s časti car Henrik IV. Nakon što se Bertold I. povukao iz sukoba, borbu protiv Hohenstaufenovaca preuzeo je vojvoda [[Bertold II., švapski vojvoda|Bertold II. od Zähringena]], kojemu je vojnu pomoć pružio [[Welf I., bavarski vojvoda|Welf IV.]] Sukob je završen [[1098.]] godine kada je Bertold II. priznao naslov ''švapskog vojvode'' Fridriku I. Štaufenu, a sam je dobio naslov oko [[1100.]] godine ''vojvode od Zähringena''.