Inačica od 15. travnja 2018. u 12:49 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m ispravak ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 13:39 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 18: ==Životopis== Božo Udovičić rođen je u [[Rašeljke\|Rašeljkama]], mjestu blizu [[Tomislavgrad~~\|Tomislavgrada~~]]a. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] njegova obitelj napušta rodni kraj i sele se u [[Jakšić]], mjesto nedaleko od [[Požega\|Požege]]. [[1946.]] godine završava osnovnu školu u Jakšiću, a [[1954.]] Gimnaziju u Požegi. Nakon završene gimnazije dobiva stipenidiju od Nardodnog odbora općine Požega i kreće na studij u [[Zagreb]]. Diplomirao je [[1959.]] godine na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva\|elektrotehničkom fakultetu]] u Zagrebu. Diplomski rad pisao je kod profesora [[Hrvoje Požar\|Hrvoja Požara]], a naslov diplomskog zadatka bio je ''Potrebna izgradnja termoelektrana u elektroenergetskom sistemu Jugoslavije''. Kad je diplomirao profesor [[Hrvoje Požar\|Požar]] mu je ponudio da ostane raditi kod njega u Institutu za elektroprivredu u Zagrebu. [[1964.]] godine postaje zamjenikom šefa Grupe za elektroenergetske sisteme, a [[1964.]] godine postaje šef. [[1990.]] godine izabran je za Ministra energetike i industrije u Prvoj i Drugoj Vladi [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]]. [[1991.]] godine zapošljava se u [[Hrvatska gospodarska komora\|Hrvatskoj gospodarskoj komori]] kao direktor Sektora za energetiku i industriju, a nakon toga, [[1995.]] godine, postaje direktor Sektora za energetiku, zaštitu okoliša i sustav kvalitete u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Umirovljen je [[1. prosinca]] [[1998.]] godine. ==Stručna znanstvena i nastavna karijera== Kroz svoj stručni i znanstveni rad akademik Udovičić objavio je ukupno 258 radova i to 25 radova u znanstvenim časopisima i 15 knjiga. Tijekom radnog vjeka sudjelovao je u izdradi 153 stručna rada. Kao autor izradio je 31 stručni rad, a ostale kao prvi, drugi ili treći koautor. Na međunarodnim skupovima sudjelovao je u 17 znanstvenih radova. Na međunarodnim skupovima održao je 15 pozivnih predavanja, a na domaćim skupovima preko 40 pozivnih predavanja. Među prvima na ovim prostorima slagledao je [[Ekologija\|ekološke]] probleme vezane za [[Energija\|energiju]] u svojoj knjizi ''Energija i okolina''. Radeći na problemima optimalizacije izgradnje i planiranja [[Elektroenergetski sustav\|elektroenergetskog sustava]], obranio je doktorsku disertaciju na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva\|Elektrotehničkom fakultetu]] u [[Zagreb~~\|Zagrebu~~]]u [[1974.]] godine pod naslovom ''Neka poboljšanja metode konstantne i varijabilne energije za elektroenergetske analize''. Nakon uspješne obrane doktorske disertacije i nakon dobrog plasmana u stručnim i znanstvenim krugovima, [[1977.]] godine zamjenjuje profesora [[Hrvoje Požar\|Požara]] na [[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu\|Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu]]. Svi predmeti bili su vezani za [[Energetika\|energetiku]], [[Elektroenergetika\|elektroenergetiku]] i [[Zaštita okoliša\|zaštitu okoliša]]. Nešto kasnije, [[1980.]] godine preuzima i neka predavanja na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva\|Elektrotehničkom fakultetu]] u [[Zagreb~~\|Zagrebu~~]]u. Dosta kasnije, [[1996.]] godine počinje s predavanjima na [[Elektrotehnički fakultet Osijek\|Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku]]. [[2002.]] godine prestaje s predavanjima na [[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu\|FESB]]-u u [[Split~~\|Splitu~~]]u, a [[2003.]] godine s predavanjima na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva\|FER]]-u. [[1997.]] godine izabran je za redovitog člana [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. U svojoj karijeri radio je na raznim odgovornim rukovodećim dužnostima u [[Elektroenergetika\|elektroenergetici]]. Danas je također na vrlo utjecajnim položajima u hrvatskoj energetici. Član je Upravnog odbora Hrvatskog energetskog društva, predsjednik Znanstvenog vijeća [[Energetski institut Hrvoje Požar\|Energetskog instituta Hrvoje Požar]], te predsjednik Znanstvenog vijeća za energetiku [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|HAZU]]–a. Također je član još nekoliko upravnih vijeća i odbora, uglavnom vezanih za [[Energetika\|energetiku]], tehnološki razvoj i [[održivost]]. Redak 28: Nagrada „[[Nikola Tesla]]” Nagrada grada [[Zagreb~~\|Zagreba~~]]a Nagrada „[[Josip Juraj Strossmayer]]” Nagrada „[[Hrvoje Požar]]” Redak 56: ==Literatura== *''Nastojao sam biti...'', Kigen, [[Zagreb]], [[2007.]], str. 61-73, str. 149-234, str. 349-356, {{ISBN \|978-953-6970-38-4}} ==Izvori== {{izvori}} {{HAZU}} {{mrva-biog-znan-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Udovičić, Božo}} [[Kategorija:Hrvatski elektroenergetičari]]

Božo Udovičić: razlika između inačica