Generator pare: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
m lektura (budući da -> jer)
Redak 117:
[[Materijal]]i od kojih su izrađeni [[konstrukcija|konstruktivni]] dijelovi generatora pare izloženi su, prije svega, djelovanju povišenih temperatura, radnog tlaka, a često i raznim [[korozija|korozivnim]] utjecajima vode, pare i ostalog. Na isparivački dio generatora pare (cijevi, bubnjevi, sabirnice) djeluje unutarnji [[tlak]] o kojemu ovisi i radna [[temperatura]]. Tlak je približno isti u svim dijelovima isparivača, dok je temperatura stijenki materijala ovisna o temperaturi dimnih plinova u čijem se području nalaze, te o zaprljanosti površina (naslage s unutarnje i vanjske strane). Normalno je temperatura stijenki dijelova isparivača od 20 do 50 [[celzij|°C]] viša od temperature isparavanja. Viša temperatura stijenki je kod [[Toplinsko zračenje|ozračenih]] dijelova isparivača (zaslon), dok je niža kod onih gdje [[toplina]] većim dijelom prelazi [[konvekcija|konvekcijom]].
 
[[Pregrijač]]i pare izloženi su najtežim uvjetima rada zbog djelovanja visokog tlaka, temperature, a često i visokotemperaturne korozije. Temperatura stijenki ovdje je najviše ovisna o temperaturi radnog [[fluid]]a, koja je, ovisno o temperaturi pregrijanja, veća nego kod isparivača. Normalno je temperatura stijenki pregrijača od 30 do 50 °C veća od temperature pregrijane pare u njemu. Zagrijači vode nisu izloženi težim temperaturnim uvjetima, već uglavnom djelovanju unutarnjeg tlaka. Međutim, budući dajer se nalaze u području nižih temperatura dimnih plinova, mogu biti izloženi djelovanju niskotemperaturne korozije. Zagrijači zraka nisu pod tlakom radnog medija i nalaze se u području najnižih temperatura dimnih plinova. Glavni štetni utjecaj na materijal koji ovdje može nastati je djelovanje niskotemperaturne korozije.
 
Osim ta tri glavna čimbenika, na konstruktivni materijal generatora pare mogu djelovati naprezanja zbog [[toplinsko istezanje|toplinskog istezanja]] (pri kretanju i zaustavljanju pogona ili pri promjeni opterećenja), a katkad i [[erozija]] izazvana čvrstim česticama u dimnim plinovima, što je više izraženo pri izgaranju čvrstog goriva (npr. ugljen).