Ferdinand Schörner: razlika između inačica

Ferdinand Schörner rođen je u Münchenu, u [[Kraljevina Bavarska|Kraljevini Bavarskoj]], saveznoj državi unutar [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]]. Kao poručnik Njemačke vojske i veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sudjelovao je u [[Bitka za Caporetto|Bitki za Caporetto]], u jesen [[1917.]], gdje su snage Austro-Ugarske i Njemačke u zajedničkoj ofenzivi razbile talijansku liniju. Između dva rata radio je kao časnik za osoblje i vojni instruktor. Sudjelovao je i u [[Münchenski puč|Münchenskom (Hitlerovom) puču]] kao zapovjednik Vojnog okruga VII u Münchenu i pomoćnik generala [[Otto von Lossow|Otta von Lossowa]], na strani bavarske vlade protiv nacista. Posebno se istaknuo u Drugom svjetskom ratu, u [[Invazija na Poljsku|osvajanju Poljske]], u [[Invazija Jugoslavije|ratu na Balkanu]] i Grčkoj, gdje je zaslužio Viteški križ. Naime, bio je jedan od 27 ljudi kojima je dodijeljena posebna vrsta [[Željezni križ|Željeznog križa]]: Viteški križ s hrastovim lišćem, mačevima i dijamantima ([[njemački|njem.]] ''Ritterkreuz des Eisernen Kreuzes mit Eichenlaub, Schwertern und Brillanten''), koji se dodijeljivao za izuzetnu hrabrost na bojnom polju ili za izvanredno vojno vođenje. Posebno se istaknuo na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]], gdje je predvodio mnoge grupe vojske; zahvaljujući svemu tome stekao je mnoga unaprijeđenja i postao omiljen među vodećim [[nacist]]ima, Goebbelsu i Hitleru.<ref name="Dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/najbrutalniji-hitlerov-marsal-1973-90414 Dnevno.hr – Najbrutalniji Hitlerov maršal – 1973.], objavljeno 1. srpnja 2014. (pristupljeno 27. kolovoza 2015.)</ref>

Između ostalog, Schörner je kao uvjereni nacist bio poznat po svojoj brutalnosti. Na kraju Drugoga svjetskoga rata bio je [[Hitler|Hitlerov]]ov omiljeni zapovjednik, a u [[Travanj|travnju]] [[1945.]] postao je jedan od zapovjednika [[Bitka za Berlin|obrane Berlina]] te je naslijedio Hitlera na mjestu zapovjednika [[Wehrmacht|njemačkih Obrambenih snaga]], koje je Hitler osobno držao od [[1941]].<ref name="Grave"/><ref name="Dnevno"/>

Posljednji je njemački feldmaršal koji je umro: naime, nadživio je i [[Erich von Manstein|Ericha von Mansteina]] za 23 dana. Pokopan je u [[Mittenwald|Mittenwaldu]]u. Posljednji preživjeli njemački časnik ekvivalentnog čina sa Schörnerom bio je [[admiral flote]] [[Karl Dönitz]], posljednji predsjednik [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], koji je umro 1980.

*Beevor, Antony: ''Berlin: The Downfall 1945'', Viking-Penguin Books, 2002. {{ISBN |978-0-670-03041-5}}

*Fellgiebel, Walther-Peer: ''Die Träger des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939–1945'', Friedberg: Podzun-Pallas, 2000. {{ISBN |978-3-7909-0284-6}}

*Knappe, Siegfried: ''Soldat: Reflections of a German Soldier, 1936–1949'', New York: Dell Publishing, 1992. {{ISBN |0-440-21526-9}}

*Scherzer, Veit: ''Ritterkreuzträger 1939 – 1945 : die Inhaber des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939 von Heer, Luftwaffe, Kriegsmarine, Waffen-SS, Volkssturm sowie mit Deutschland verbündeter Streitkräfte nach den Unterlagen des Bundesarchives'', Ranis/Jena : Scherzers Miltaer-Verlag, 2007. {{ISBN |978-3-938845-17-2}}

*Thomas, Franz: ''Die Eichenlaubträger 1939–1945 : Band 2: L–Z'', Osnabrück: Biblio-Verlag, 1998. {{ISBN |978-3-7648-2300-9}}

*Thomas, Franz / Wegmann, Günter: ''Die Ritterkreuzträger der Deutschen Wehrmacht, 1939– 1945 : Teil VI: Die Ritterkreuzträger der Gebirgstruppe: A - Z'', Osnabrück: Biblio-Verlag, 1993. {{ISBN |978-3-7648-2430-3}}.

*Vinogradov, V. K. (et al): ''Hitler's Death : Russia's Last Great Secret from the Files of the KGB'', Hanover (SAD): Chaucer Press, 2005. {{ISBN |978-1904449133}}