Razlika između inačica stranice »Haris Silajdžić«

Obrisano 18 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(izmjena u skladu sa vremenom)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
[[Datoteka:Haris Silajdžić.jpg|thumb|right|Haris Silajdžić]]
'''Haris Silajdžić''' ([[Breza (BiH)|Breza]], [[1. rujna]] [[1945]].) je [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] te zemlje.
 
Sin je hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića.
 
Doktor je [[povijest|povijesnih]] znanosti, a radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] te drži predavanja na sveučilištima širom svijeta, između ostaloga i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta.
 
Obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine ([[1990]].-[[1993]]). te bio je [[Popis predsjednika Vlade RBiH|Predsjednikom Vlade RBiH]], među ostalim i za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u toj zemlji]]. Uz pokojnog predsjednika [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]], podnio je najveći teret ratnog liderstva napadnute i dobrim dijelom okupirane zemlje. Od [[1997]]. godine obavljao je dužnost dopredsjednika Vijeća ministara BiH.
 
Izabran je za profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu [[1996]]. i na Cornell Unirvesity Ithaca, u [[New York|New Yorku]]u-[[1998]].
 
Uživa značajan ugled u međunarodnim krugovima, a pogotovo u nekadašnjoj [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] administraciji pod rukovodstvom demokrata. Govori nekoliko jezika.
 
Osnivač je Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Fakultet [[arapski jezik|arapskog jezika]] i [[islam|islamistike]]istike završio je u [[Bengazi]]ju, magistrirao je i doktorirao u [[Priština|Prištini]].
 
Vođe najvećih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini, [[Dragan Čović]], [[Milorad Dodik]] i [[Sulejman Tihić]], dogovorili su paket ustavnih promjena, zvan [[Travanjski paket]] sredinom ožujka 2006., na inicijativu [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] [[Christian Schwarz-Schilling|Christiana Schwarza-Schillinga]]. Međutim, Silajdžićeva Stranka za BiH, zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ-om 1990]] oborila je prijedlog u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PS BiH]] 26. travnja 2006.<ref>Morrison, 2009., str. 10.</ref>
Nakon toga, pod utjecajem Travanjskog paketa, uslijedila je vrlo oštra politička kampanja, naročito između bošnjačke unitarističke Stranke za BiH i separatističkog [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD-a]] Milorada Dodika. Jedni su pozivali na ukidanje, drugi na izdvajanje entiteta, ohrabreni proglašenjem neovisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]] u svibnju 2006. Zahvaljujući takvoj situaciji, Silajdžić je pobijedio SDA-ovog kandidata za bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Sulejman Tihić|Sulejmana Tihića]] s 41% osvojenih glasova. U Predsjedništvo je ušao zajedno sa Srbinom [[Nebojša Radmanović|Nebojšom Radmanovićem]] iz SNSD-a i Hrvatom [[Željko Komšić|Željkom Komšićem]] iz [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]]. Međuti, SDA je imala više zastupnika od SBiH u Zastupničkom domu PS BiH.<ref>Morrison, 2009., str. 10. - 11.</ref>
 
== Član Predsjedništva BiH ==
 
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] izabran je za bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. Kao član Predsjedništva, Silajdžić je nastojao držati BiH u središtu pažnje međunarodne zajednice te ju je stalno poticao na provođenje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]]. Iskoristio je svoje veze na zapadu i islamskom svijetu za strana ulaganja u BiH. Zbog svog zalaganja za [[Unitarizam|unitarizaciju]] i [[Centralizam|centralizaciju]] BiH, došao je u sukob s [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednikom Vlade Republike Srpske]] Miloradom Dodikom, a sukobio se i s predsjednikom SDA, Sulejmanom Tihićem. Silajdžić i Dodik tako su doprinijeli polarizaciji političkih odnosa u BiH, rabeći oštru retoriku, te su vremenom stekli premoć unutar svojih glasačkih tijela. Dok je Silajdžić konstantno pozivao na ukidanje entiteta, Dodik je dotle reagirao mogućnošću raspisivanja referenduma o neovisnosti.<ref>Morrison, 2009., str. 11.</ref>
 
;Knjige
* Keneth Morrison: Dayton, Divisions and Constitutional Revisions: Bosnia & Herzegovina at the Crossroads (na engleskom). Shrivenham: Defence Academy of the United Kingdom, 2009. {{ISBN |9781905962730}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Silajdžić, Haris}}
19.624

uređivanja