Krak des Chevaliers: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 16:
}}<small>Lokacija Krak des Chevaliersa u Siriji</small></center>
}}
'''Krak des Chevaliers''' (''karak'' je na [[sirjački jezik|sirjačkom]] "utvrda", dok je ''des Chevaliers'' na [[francuski|francuskom]] "Viteška"), na [[arapski|arapskom]] poznata kao '''''Qal'at al-Ḥiṣn al Akrad''''' (قلعة الحصن‎, "Utvrda [[Kurdi|Kurda]]")<ref>Kenneth M. Setton i Harry W. Hazard, ''A History of the Crusades: The Art And Architecture of the Crusader'', 1977., Madison: University of Wisconsin Press, str. 152. {{ISBN |0299068242}}</ref>, je [[Križari|križarska]] [[utvrda]] u [[Sirija|Siriji]] i jedan od najvažnijih sačuvanih tvrđava [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Nalazi se 40 &nbsp;km zapadno od grada [[Homs]]a, u blizini granice s [[Libanon]]om.
 
Utvrda je trenutačno u vlasništvu sirijske vlade, a od 2006. godine je zajedno s utvrdom [[Qal’at Salah El-Din]], upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "najvažniji primjer razmjene utjecaja i evolucije [[fortifikacija|fortifikacijske]] arhitekture na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] tijekom [[bizant]]skog, križarskog i [[islam]]skog razdoblja".
Redak 23:
[[Datoteka:Krak des chevaliers - artist rendering.jpg|mini|lijevo|<center>Izgled utvrde u srednjem vijeku]]
 
Prva utvrda na strateškom položaju na brdu visokom 650 metara u prolazu Homs (tzv. "Vrata Sirije"), između planinskih vijenaca [[Antilibanon]]a i [[An-nusajrijah]], na putu od [[Antiohija|Antiohije]] za [[Bejrut]] i [[Sredozemlje]], izgrađena je 1031. godine za [[emir]]a [[Alepo|Alepa]]<ref>Jean-Denis Lepage, ''Castles and Fortified Cities of Medieval Europe: An Illustrated History'', 2002., McFarland, str. 77. {{ISBN |9780786410927}}</ref>. Ta utvrda je bila značajno drukčija od današnje: imala je samo jedan red zidina i to na mjestu današnjih unutarnjih zidina. Tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]], 1099. godine zauzeo ga je [[Raymond IV., vojvoda Toulousea]] koji ga odmah napušta zbog marša prema [[Jeruzalem]]u.
 
God. 1110., ponovno ga zauzima [[Tankred Galilejski]], a 1142. godine [[Raymond II., vojvoda Tripolija]] ga daruje [[vitez]]ovima [[Ivanovci]]ma u čijem posjedu ostaje do 1271. godine kao njihov stožer<ref>D. J. Cathcart King, "The Taking of Le Krak des Chevaliers in 1271", 1949., Antiquity 23. (90): 83.–92.</ref>. Od 1150. godine biva proširen i temeljito obnovljen, te je u njemu moglo boraviti oko 50-60 vitezova i 2,000 vojnika pješaka. God. 1163., neuspješno ga je opsjedao [[Nur ad-Din]], a do 1170. godine Ivanovci su završili njegove zidine i postali su neovisna sila na granici s muslimanima. Koncem 12. i početkom 13. stoljeća nekoliko potresa je nagnalo Ivanovce na popravke zidina.