Kritika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Postmoderna kritika: zatipak |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
{{dz|[[Kritika (časopis)]]|časopis}}
'''Kritika''' (u [[Francuski jezik|francuskom]]: ''critique''; izvorno iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]]: ''κριτική τέχνη, kritikē téchnē'' vještina suđenja, izvedeno iz ''κρίνειν krínein'', „[raz-]likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave. Kritika sadržava uglavnom prednosti i nedostatke. Davanje mišljenja podrazumjeva poznavanje teme o kojoj se govori ili piše. U užem smislu kritika ili kritiziranje je negativno izražavanje, koje može sadržavati prijedlog za poboljšanje.
Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u [[umjetnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[film]]a, [[kazalište|kazališta]], [[restoran]]a, kritike ili znanstvenih [[publikacija]].
Redak 34:
===Postmoderna kritika===
Postmodernistički<ref>Pojam 'postmoderno' označava dvije stvari: vremensko razdoblje koje je uslijedilo nakon [[moderna|moderne]] i postmodernistički kritički pokret. Tekst obrađuje oba pojma, premda je njihovo preklapanje neizbježno.(studeni 2019.)</ref> kritičari sumnjaju u vladajuće teorije i stečena znanja.
Sama [[postmoderna]] kritika izuzetno je kompleksna i apstraktna. Uglavnom je temeljena na [[poststrukturalizam|poststrukturalizmu]] odnosno na [[semiotika|teoriji
uvodeći nove ideje, [[pojam|pojmove]] i poglede. Ponudila je mnoštvo vizura s raznih stajališta. Pored ostalih postoji i feministička kritika. Ovaj su intelektualni fenomen formirali francuski teoretičari u posljednja tri desetljeća dvadesetog stoljeća.<ref>Rade Kalanj u predgovoru izdanja ''Simulacija i zbilja'' [[Jean Baudrillard]], Naklada Jesenski i Turk 2001. {{ISBN
Nastoje preispitati postavke afirmiranih znanosti. Također daju analizu suvremenih pojava koje ranije nisu postojale. Tvrde kako je [[znanje]] uvjetovano kulturnim, političkim društvenim diskursom, stoga objektivnu [[spoznaja|spoznaju]] dovode u pitanje. Estetiku shvaćaju kao proizvoljnu i subjektivnu. Preispituju strukture ideologije, povijesti i društva koji oblikuju kulturne produkte.
Redak 45:
Kritika je prihvatila nova kretanja, poštujući umjetničku slobodu koja je preduvjet neometane kreativnosti. Kritičari skloniji tradicijskim formama smatraju kako je kod mnogih postmodernih radova upitno svrstavanje u umjetnost zbog velikog udjela [[performans]]a , trenutne svrsishodnosti, nedorečene [[konceptualna umjetnost|konceptualnosti]] i zanemarivanja klasičnog oblikovanja predmeta.
Relativizacija uvriježenih ideala, [[dekonstrukcija]] povijesti, propitivanje identiteta, uvođenje [[ironija|ironije]] kao odnos spram tradicije, suvremeni [[pluralizam]], hiperprodukcija [[popularna kultura|pop kulture]], internetske tehnologije i stapanje dosadašnjih odvojenih disciplina glavne su osobine aktualnog doba. Navedeno je dovelo do snižavanja stilskih i kvalitativnih kriterija i do gubitka mjerodavnih vrijednosti. U ovakvoj situaciji kritičar postaje kroničar koji samo bilježi događaj, umjesto da aktivno posreduje umjetničku pojavu.<ref name=Lah
Klasični obrasci analize likovnog djela u aktualno vrijeme su izgubili primjenu. U skladu s tim kritika je napravila zaokret. Sudovi se donose pojedinačno, za svaki projekt posebno, nekadašnja stilska prepoznavanja i pripadnost pojedinim pravcima postala su stvar određivanja stilskih epoha.
U [[moderna|modernoj epohi]] i ranije, naglasak je više bio stavljan na djela kao takva. U današnje vrijeme, zbog utjecaja medija, u fokusu su više sami autori, dok je djelo u drugom planu. Prisutnost stručne kritike u medijima umanjuje kritički duh zbog komercijalnih zahtjeva masovnih medija i ograničene slobode mišljenja.<ref name=Lah
Kritičko vrednovanje djelomično je preuzela i [[kustos]]ka praksa, premda je njena uloga uglavnom odobravajuća.<ref name=Lah
Pojava nove [[estetika|estetike]] daje povod novim teorijskim [[paradigma
Postmoderni kritički diskurs često je teško prohodan, što ga ograničava na uski krug obrazovanih poznavatelja.
Time nije postignut cilj nepredvidivih postmodernih autora koji su htjeli iznijeti umjetnost iz [[atelje]]a i galerija na ulice potičući sudjelovanje publike, čineći umjetnost spontanom i otvorenom za sve.
Redak 63:
{{Izvori}}
{{Umjetnička kritika}}
[[Kategorija:Retorika]]
[[Kategorija:Etika]]
| |||