Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija: razlika između inačica

Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan, vezan za vladarsku kuću. Opat samostana, Urso, bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to na nedjelju [[8. listopada]] [[1075.]] ili [[1076.]] godine, na blagdan [[Demetrije Srijemski|sv. Dimitrija]] po zapadnom kalendaru, što je i krsno ime Zvonimirovo ([[Dmitar Zvonimir]]). Papin poslanik [[Gebizon]] († iza 1097.) predao mu je [[kruna|krunu]], [[mač]], [[žezlo]] i zastavu kao simbole vlasti, a tako su se krunili rimsko-njemački carevi i ostali kraljevi u Europi, pa je Zvonimir prvi i posljednji hrvatski kralj koji se krunio na taj način. <ref>Dragutin Pavličević, ''Povijest Hrvatske'', Zagreb: Naklada Pavičić, 2007., {{ISBN |978-953-6308-71-2}}, str. 68</ref>

Ova [[brod (arhitektura)|trobrodna]], tro[[apsida]]lna crkva je bila iznutra raščlanjena [[lezena]]ma, apside su joj bile utopljene u zidnu masu ravnog začelja, a srednja apsida je bila pravokutna. Imala je tri lađe, dužine 26,30 i širine 13,60 metara, međusobno odijeljenih sa po četiri [[stup]]a. Uz glavni, imala je i dva pobočna [[oltar]]a, a iznad glavnog oltara bila je pregrada s natpisom ''"Sveti Petre, primi dar časnog Mojsije, sluge tvoga"''. Da se naslutiti kako je crkva, što je bio običaj u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], bila posvećena dvama svecima, [[Sveti Petar|svetom Petru]] i [[Sveti Mojsije|Mojsiju]].