Razlika između inačica stranice »Kulak«

Dodano 20 bajtova ,  prije 8 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(nova stranica: '''Kulak''' (ruski: кулак, hrv. "šaka", '''kurkul''' u Ukrajini) je relativno bogat seljak, za vrijeme kasnoga Rusko Carstvo|Ruskoga Carst...)
 
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
'''Kulak''' ([[ruski]]: кулак, [[hrvatski|hrv]]. "šaka", '''kurkul''' u [[Ukrajina|Ukrajini]]) je relativno bogat [[seljak]], za vrijeme kasnoga [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]], i ranoga [[SSSR|Sovjetskoga Saveza]].
 
[[Riječ]] "kulak" izvorno se odnosila na nezavisne poljoprivrednike u Ruskom Carstvu, koji su postali bogati nakon [[Stoljpinova reforma|Stoljpinove reforme]], koja je započela [[1906]]. Etiketa "kulak" dobila je prošireno značenje [[1918]]. godine i uključivala je bilo kojeg seljaka, koji se opirao prepustiti svoje [[žito]] vlastima iz [[Moskva|Moskve]].<ref>Richard Pipes: Communism: A Brief History. Random House Digital, Inc. pp. 39–. {{ISBN |978-0-679-64050-9}}.</ref> Tijekom [[1929]].-[[1933]]., za vrijeme [[Staljin]]ove [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] seljaštva, [['''kulak]]''' je bio "seljak s nekoliko krava ili pet ili šest [[hektar]]a više nego njihovi susjedi".<ref>Robert Conquest: Reflections on a Ravaged Century. W. W. Norton & Company. p. 94. {{ISBN |978-0-393-32086-2}}.</ref>
 
Prema političkoj teoriji [[marksizam|marksizma]]-[[lenjinizam|lenjinizma]] od početka 20. stoljeća, kulacima su [[klasni neprijatelj]]i siromašnim seljacima.<ref>Robert Conquest (1986) The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-Famine. Oxford University Press. {{ISBN |0-19-505180-7}}.</ref> [[Vladimir Iljič Lenjin]] opisao ih je kao: "vampire, pljačkaše [[narod]]a i profitere, koji su se udebljali na [[glad]]i drugih."<ref>avid Rubinstein (2001). Culture, Structure and Agency: Toward a Truly Multidimensional Sociology. SAGE Publications. pp. 69–. {{ISBN |978-0-7619-1928-5}}</ref> Marksizam-lenjinizam je namjeravao podići revoluciju za oslobođenje siromašnih seljaka i težaka uz pomoć [[proletarijat]]a (urbanih i industrijskih [[radnik]]a). Pored toga, [[planska ekonomija]] sovjetskog [[boljševik|boljševizma]] zamislila je kolektivizaciju farmi i poljoprivrednoga zemljišta, kako bi se omogućila [[industrijalizacija]] ili prevođenje na masovnu poljoprivrednu proizvodnju. U praksi, vladini dužnosnici nasilno su oduzimali [[farma|farme]] kulacima, ubijali one koji su pružali otpor ili ih deportirali u radne [[logor]]e.<ref>Mihail Gorbačov. Memoirs, 769 pages. Publisher: Doubleday; 1st ed edition (September 1, 1996) {{ISBN |0-385-48019-9}}</ref>
 
== Izvori ==
19.624

uređivanja