Inačica od 1. veljače 2020. u 17:43 uredi HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 14:01 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.755 edits m lektura (budući da -> jer) Novija izmjena →
Redak 35: ==Kritike== Standardni baskijski je opisan kao ''umjetni jezik'' od svojih kritičara, ~~budući da~~jer je ponekad teško međusobno razumljiv s dijalektima u krajnjim pokrajinama (najzapadnijeg biskajskog i najistočnijeg [[Zuberoanski dijalekt\|zuberoanskog]]). Zatim , baskijski jezični puristi (kao što su Oskillaso i Matías Múgica ) tvrdili su da će njegovo postojanje i širenje ubiti povijesne i prave baskijske dijalekte. Drugi tvrde da je Batua zaštitila budućnost jeziku koji se natječe s francuskim i španjolskim. Istraživanje koje je provela [[Euskaltzaindia]] pokazuju da bskijski jezik raste najčešće u područjima gdje je Euskara Batua uvedena i podučavana nasuprot lokalnih dijalekata. Doista, to je dozvolilo preporod govornog baskijskog, ~~budući da~~jer mnogi od trenutne starije generacije ne mogu govoriti jezik dijelom kao rezultat zabrane tijekom većeg dijela diktature generala Franca. Druga točka spoticanja je pisanje grafema "h". Sjeverosistočni dijalekti izgovaraju ga aspirativno (kao hrvatsko "h"), dok se u ostalima ne izgovara. Standardni baskijski ga zahtijeva u pisanom obliku, ali omogućuje tihi izgovor. Protivnici se žalili da bi mnogi govornici morali učiti svoj vokabular po sjećanju.

Euskara batua: razlika između inačica