Ledište: razlika između inačica

'''Ledište''' ili '''krutište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]]. <ref> '''ledište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35804] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[Smrzavanje]] ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]). <ref> '''smrzavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Ta pojava sniženja ledišta koristi se u metodi [[Krioskopija|krioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnih svojstava]] otopina. <ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., {{ISBN |953-0-30908-2}}, str. 93-95, 103 </ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}}

'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od tališta pojedinih komponenata. <ref> '''talište''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60283] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se '''krutište''' (za [[voda|vodu]] se tradicionalno koristi pojam ledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod [[živa|žive]] su na 234,32 [[kelvin]]a (−38,83 [[°C]]). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer [[agar]] tali iznad 85 &nbsp;°C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 &nbsp;°C i 40 &nbsp;°C. Taj fenomen zovemo [[histereza]]. Kod nekih tvari, kao što je [[staklo]], dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane [[Amorfna tvar|amorfne krutine]].

Talište vode (leda) je na 0 &nbsp;°C (273 [[kelvin|K]]). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 &nbsp;°C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od [[vrelište|vrelišta]], talište je relativno neosjetljivo na promjenu [[tlak]]a. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 &nbsp;°C) je [[volfram]]. S druge strane ljestvice je [[helij]] koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].

<ref> [http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017. </ref>