Leptiri: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.217.37.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hasley Oznaka: brzo uklanjanje |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 15:
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba =
* Natporodica [[Hesperioidea]]:
** [[Hesperiidae]]
* Natporodica [[Papilionoidea]]:
** [[lastinrepci|Papilionidae]]
** [[Pieridae]]
** [[Nymphalidae]]
** [[Lycaenidae]]
** [[Riodinidae]]
}}
'''Leptiri''' ''(Lepidoptera)'' su red [[kukci|kukaca]] s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
== Izgled ==
U leptira je često spolno dvoličje koje je izraženo u veličini, obojenosti, krilima i ticalima. Mužjaci su obično šarenijih i življih boja.
U nekih leptira pojavljuju se znatne razlike u boji prema godišnjem dobu (sezonsko dvoličje).
Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom, a nekima je probavilo zakržljalo pa se i ne hrane.
Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. [[Ticala]] su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjene u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.
Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3
[[Image:SEM image of a Peacock wing, slant view 1.JPG|left|300px|thumb|''Ljuske na krilima leptira poklapaju se kao crijepovi'']]
== Životni ciklus ==
Line 44 ⟶ 43:
== Klasifikacija ==
[[Datoteka:Haeckel Tineida.jpg|230px|desno|thumb|[[Ernst Haeckel]]: ''Microlepidoptera'']]
Leptiri se klasificiraju na nekoliko načina.
Prema načinu na koji su tijekom leta spojena prednja i stražnja krila dijele se na: ''Jugatae'' (krila su spojena izbočinom prednjih krila) i ''Frenatae'' (krila su spojena aparatom na stražnjim krilima). ''Jugatea'' obuhvaćaju primitivne porodice kao što su: ''Micropterigidae,'' ''Eriocraniidae'' i ''Hepialidae'' dok u ''Frenatae'' spadaju svi ostali noćni i danji leptiri.
Prema rasporedu rebara na krilima se razlikuju: ''Homoneura'' (podjednak izgled prednjih i stražnjih krila i podjednak broj rebara) i ''Heteroneura'' (različit oblik i broj rebara na prednjim i stražnjim krilima).
S obzirom na broj spolnih otvora u ženki porodice se klasificiraju u ''Monotrysia'' (jedan spolni otvor) ili ''Ditrysia'' (dva spolna otvora).
Najčešće korištena klasifikacija koristi tradicionalnu podjelu na ''Macrolepidoptera'' (veliki danji i noćni leptiri) i ''Microlepidoptera'' (mali noćni leptiri). Neki istraživači smatraju da se Lepidoptera dijele na 50 dok drugi spominju čak 120 porodica leptira.<ref>Matoničkin Ivo, "Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata", Školska knjiga, Zagreb, 1981</ref>
Line 56 ⟶ 55:
== Vrste ==
Poznato je više od 150 000 [[vrsta]], a u Srednjoj Europi živi više od 4 000 vrsta.
Veće porodice su: [[bijelci (leptiri)|bijelci]] ''(Pieridae)'', [[prelci četnjaci]], [[četni prelci]] ili prelci povorkaši ''([[Thaumetopoeidae]])'', [[debeloglavci]] ''([[Hesperiidae]])'', [[grbice]] ''([[Geometridae]])'', [[gubari]] ''([[Lymantriidae]])'', [[ivanjske ptičice]] ''([[Zygaenidae]])'', [[prelci]] ([[kvočke (leptiri)|kvočke]]) ''([[Lasciocampidae]])'', [[lastinrepci]] ''([[Papilionidae]])'', [[ljiljci]] ''([[Sphingidae]])'', [[medonjice]] ''([[Arctiidae]])'', [[moljci]] ''([[Tineidae]])'', [[okaši (leptiri)|okaši]] ''([[Satyridae]])'', [[plavci (leptiri)|plavci]] ''([[Lycaenidae]])'', [[sovice]] ''([[Noctuidae]])'', [[staklokrilci]] ''([[Sesiidae]])'', [[svilci]] ''([[Bombycidae]])'', [[šarenci]] ''([[Nymphalidae]])'', [[moljci zapredari]] ''([[Hyponomeutidae]])'', [[savijači]] ''([[Tortricidae]])'', [[moljci tuljčari]] ''([[Coleophoridae]])'', [[drvotočci]] ''([[Cossidae]])'', [[plamenci (leptiri)|plamenci]] ''([[Pyralidae]])'',
U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3 000 vrsta leptira, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: [[lastin rep]] ''(Papilio machaon)'', [[prugasto jedarce]] ''(Iphiclides podalirius)'', [[apolon (leptir)|apolon]] ili crvenooki parnasovac ''(Parnassius apollo)'', [[velika modra preljevica|velika prelijevalica]] ''(Apatura iris)'', [[mala modra preljevica|mala prelijevalica]] ''(Apatura ilia)'' i [[veliki topolnjak]] ''(Limenitis populi)''.
[[Image:Cethosia cyane.jpg|left|300px|thumb|''Cethosia cyane'']]
Line 65 ⟶ 64:
== Evolucija ==
Zbog nježne tjelesne građe postoji vrlo malo paleontoloških ostataka leptira pa se do spoznaja o njihovoj evoluciji dolazi posredno, preko ostataka drugih životinjskih skupina ili proučavanjem evolucije biljnih vrsta s kojima su zbog načina života leptiri usko povezani. Najstariji poznati fosil ''(Archaeolepis mane)'' je star oko 190 milijuna godina.<ref>David Grimaldi|Grimaldi, David. and Michael S. Engel|Engel, Michael. S., Evolution of the Insects, Cambridge University Press, 2005. {{ISBN
== Prirodni neprijatelji ==
Najčešći prirodni neprijatelji dnevnih leptira su ptice, noćni [[šišmiš]]i. [[Muhe]] legu jaja na gusjenice, a [[ose]] najeznice polažu jaja u gusjenicu ili kukuljicu. Tijelo gusjenice ili kukuljice služi kao hrana ličinkama parazitske muhe ili ose. Grabežljive životinje i paraziti održavaju prirodnu ravnotežu i sprječavaju da se leptiri previše namnože i da njihove gusjnice nanesu preveliku štetu biljkama hraniteljicama.<ref>izv. Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. {{ISBN
== Izvori ==
|