Leptiri: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.217.37.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hasley
Oznaka: brzo uklanjanje
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 15:
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba =
* Natporodica [[Hesperioidea]]:<br>
** [[Hesperiidae]]<br>
* Natporodica [[Papilionoidea]]:<br>
** [[lastinrepci|Papilionidae]]<br>
** [[Pieridae]]<br>
** [[Nymphalidae]]<br>
** [[Lycaenidae]]<br>
** [[Riodinidae]]<br>
}}
'''Leptiri''' ''(Lepidoptera)'' su red [[kukci|kukaca]] s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.
 
== Izgled ==
U leptira je često spolno dvoličje koje je izraženo u veličini, obojenosti, krilima i ticalima. Mužjaci su obično šarenijih i življih boja.
 
U nekih leptira pojavljuju se znatne razlike u boji prema godišnjem dobu (sezonsko dvoličje).
 
Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom, a nekima je probavilo zakržljalo pa se i ne hrane.
 
Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. [[Ticala]] su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjene u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.
 
Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3 &nbsp;mm i 7 &nbsp;cm. Najveći među njima, vrste ''[[Ornithoptera alexandrae]]'' mogu imati raspon [[krilo|krila]] i veći od 30 &nbsp;cm. Najmanjim leptirom se smatra patuljasti moljac s rasponom krila od svega dva milimetra, dok najveću površinu krila ima ''[[Attacus atlas L.]]'' iz [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]. <ref>izv. tekst Emmanuelle Paroissien, prir. Émilie Beaumont, prijevod Blanka Pašagić, hrv. i BiH izdanje NAŠA DJECA d.o.o. 2004. {{ISBN |953-171-500-9}}</ref>
[[Image:SEM image of a Peacock wing, slant view 1.JPG|left|300px|thumb|''Ljuske na krilima leptira poklapaju se kao crijepovi'']]
 
 
== Životni ciklus ==
Line 44 ⟶ 43:
== Klasifikacija ==
[[Datoteka:Haeckel Tineida.jpg|230px|desno|thumb|[[Ernst Haeckel]]: ''Microlepidoptera'']]
Leptiri se klasificiraju na nekoliko načina.
 
Prema načinu na koji su tijekom leta spojena prednja i stražnja krila dijele se na: ''Jugatae'' (krila su spojena izbočinom prednjih krila) i ''Frenatae'' (krila su spojena aparatom na stražnjim krilima). ''Jugatea'' obuhvaćaju primitivne porodice kao što su: ''Micropterigidae,'' ''Eriocraniidae'' i ''Hepialidae'' dok u ''Frenatae'' spadaju svi ostali noćni i danji leptiri.
 
Prema rasporedu rebara na krilima se razlikuju: ''Homoneura'' (podjednak izgled prednjih i stražnjih krila i podjednak broj rebara) i ''Heteroneura'' (različit oblik i broj rebara na prednjim i stražnjim krilima).
 
S obzirom na broj spolnih otvora u ženki porodice se klasificiraju u ''Monotrysia'' (jedan spolni otvor) ili ''Ditrysia'' (dva spolna otvora).
 
Najčešće korištena klasifikacija koristi tradicionalnu podjelu na ''Macrolepidoptera'' (veliki danji i noćni leptiri) i ''Microlepidoptera'' (mali noćni leptiri). Neki istraživači smatraju da se Lepidoptera dijele na 50 dok drugi spominju čak 120 porodica leptira.<ref>Matoničkin Ivo, "Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata", Školska knjiga, Zagreb, 1981</ref>
Line 56 ⟶ 55:
== Vrste ==
Poznato je više od 150 000 [[vrsta]], a u Srednjoj Europi živi više od 4 000 vrsta.
Veće porodice su: [[bijelci (leptiri)|bijelci]] ''(Pieridae)'', [[prelci četnjaci]], [[četni prelci]] ili prelci povorkaši ''([[Thaumetopoeidae]])'', [[debeloglavci]] ''([[Hesperiidae]])'', [[grbice]] ''([[Geometridae]])'', [[gubari]] ''([[Lymantriidae]])'', [[ivanjske ptičice]] ''([[Zygaenidae]])'', [[prelci]] ([[kvočke (leptiri)|kvočke]]) ''([[Lasciocampidae]])'', [[lastinrepci]] ''([[Papilionidae]])'', [[ljiljci]] ''([[Sphingidae]])'', [[medonjice]] ''([[Arctiidae]])'', [[moljci]] ''([[Tineidae]])'', [[okaši (leptiri)|okaši]] ''([[Satyridae]])'', [[plavci (leptiri)|plavci]] ''([[Lycaenidae]])'', [[sovice]] ''([[Noctuidae]])'', [[staklokrilci]] ''([[Sesiidae]])'', [[svilci]] ''([[Bombycidae]])'', [[šarenci]] ''([[Nymphalidae]])'', [[moljci zapredari]] ''([[Hyponomeutidae]])'', [[savijači]] ''([[Tortricidae]])'', [[moljci tuljčari]] ''([[Coleophoridae]])'', [[drvotočci]] ''([[Cossidae]])'', [[plamenci (leptiri)|plamenci]] ''([[Pyralidae]])'',
 
U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3 000 vrsta leptira, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: [[lastin rep]] ''(Papilio machaon)'', [[prugasto jedarce]] ''(Iphiclides podalirius)'', [[apolon (leptir)|apolon]] ili crvenooki parnasovac ''(Parnassius apollo)'', [[velika modra preljevica|velika prelijevalica]] ''(Apatura iris)'', [[mala modra preljevica|mala prelijevalica]] ''(Apatura ilia)'' i [[veliki topolnjak]] ''(Limenitis populi)''. <ref>izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2004.</ref>
[[Image:Cethosia cyane.jpg|left|300px|thumb|''Cethosia cyane'']]
 
Line 65 ⟶ 64:
 
== Evolucija ==
Zbog nježne tjelesne građe postoji vrlo malo paleontoloških ostataka leptira pa se do spoznaja o njihovoj evoluciji dolazi posredno, preko ostataka drugih životinjskih skupina ili proučavanjem evolucije biljnih vrsta s kojima su zbog načina života leptiri usko povezani. Najstariji poznati fosil ''(Archaeolepis mane)'' je star oko 190 milijuna godina.<ref>David Grimaldi|Grimaldi, David. and Michael S. Engel|Engel, Michael. S., Evolution of the Insects, Cambridge University Press, 2005. {{ISBN |0-521-82149-5}}</ref> Pretpostavlja se da su se razvijali tijekom dugog razdoblja od 300 milijuna godina, a najstariji oblici vjerojatno su se pojavili krajem [[paleozoik]]a kada su već postojali uvjeti života pogodni za leptire.
 
== Prirodni neprijatelji ==
 
Najčešći prirodni neprijatelji dnevnih leptira su ptice, noćni [[šišmiš]]i. [[Muhe]] legu jaja na gusjenice, a [[ose]] najeznice polažu jaja u gusjenicu ili kukuljicu. Tijelo gusjenice ili kukuljice služi kao hrana ličinkama parazitske muhe ili ose. Grabežljive životinje i paraziti održavaju prirodnu ravnotežu i sprječavaju da se leptiri previše namnože i da njihove gusjnice nanesu preveliku štetu biljkama hraniteljicama.<ref>izv. Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. {{ISBN |86-361-0709-1}}</ref>
 
== Izvori ==