Liguri: razlika između inačica

'''Liguri''' ([[Grčki jezik|grč.]]: {{polytonic|Λίγυες}}; [[Latinski jezik|lat.]]: ''Ligures'', jednina '''Ligus''' ili '''Ligur''') su antički narod koji je dao svoje ime [[Italija|talijanskoj]] pokrajini [[Ligurija|Liguriji]], koja se nekoć protezala od sjeverne [[Italija|Italije]] do južne [[Galija|Galije]]. Prema [[Plutarh|Plutarhu]]u, sami su sebe nazivali Ambroni, što znači "narod vode". Liguri su nastanjivali područje današnje [[Ligurija|Ligurije]], sjeverne [[Toskana|Toskane]], te dijelove [[Pijemont|Pijemonta]]a, [[Emilia-Romagna|Emilije-Romagne]], [[Lombardija|Lombardije]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Bavarska|Bavarske]] i južne [[Francuska|Francuske]].

Klasični izvori navode da se ligursko područje protezalo i dalje u središnju italiju (Taurisci): prema [[Heziod|Heziodovim]]ovim ''Katalozima'' (početak [[6. st. pr. Kr.]]) bili su jedan od tri glavna "barbarska" naroda svijeta, koji su vladali zapadnom granicom poznatog svijeta (druga dva su [[Etiopija|Etiopljani]] na jugu i [[Skiti]] na istoku). [[Rufius Festus Avienus|Avienus]], u prijevodu jednog putopisnog zapisa najvjerojatnije iz Massalije (današnji [[Marseille]], 4. stoljeće pr. Kr.) govori o ligurskoj hegemoniji na području koje se protezalo sve do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], dok ih nisu potisnuli [[Kelti]]. Ligurski [[toponim|toponimi]]i mogu se pronaći i na [[Sicilija|Siciliji]], u dolini rijeke [[Rajna|Rajne]], na [[Korzika|Korzici]] i [[Sardinija|Sardiniji]].

Ne zna se pouzdano jesu li bili pre-[[Indoeuropljani|indoeuropski]] narod blizak [[Iberi|Iberima]]ma, posebni [[Indoeuropljani|indoeuropski]] ogranak [[Italski jezici|italskih]] i [[Keltski jezici|keltskih]] obilježja, ili čak ogranak [[Kelti|Kelta]] ili [[Italici|Italika]]. Uočena je i srodnost Ligura i [[Leponta]]. Jedna druga teorija njihovo podrijetlo prati do [[Baetice]] (današnja [[Andaluzija]]) i južne Luzitanije (današnji [[Algarve]] i [[Alentejo]] u [[Portugal|Portugalu]]u).

U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. intenziviraju se njihovi trgovački kontakti s [[Etruščani|Etruščanima]]ma, [[Kartažani|Kartažanima]]ma, [[Kampanci|Kampancima]]ma, te iznad svega s [[Grci|Grcima]]ma iz [[Atena|Atene]] i [[Marseille|Marseillea]]a. Grad [[Genova]], kojega su nastanjivali Liguri Genuati, bila je važno trgovačko sjedište.

Od 3. stoljeća pr. Kr. Liguri su na putu rimske ekspanzije s juga. Sukob između ta dva naroda bio je dugotrajan i krvav. Tijekom [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]] Liguri [[Hanibal|Hanibalovoj]]ovoj vojsci osiguravaju vodiče prilikom prelaska [[Apenini|Apenina]], te sudjeluju na strani [[Kartažani|Kartažana]] u bitki kod Trebije 218. pr. Kr, u kojoj Kartažani pobjeđuju Rimljane. Nakon konačnog Hanibalovog poraza u [[Bitka kod Zame|bitki kod Zame]] [[203. pr. Kr.]] Rim nastavlja s osvajanjem ligurskog područja. Otpor Ligura slomljen je tek [[155. pr. Kr.]]

Od ligurskog jezika danas poznajemo samo [[toponim|toponime]]e i [[antroponim|antroponime]]e, prepoznatljive po [[sufiks|sufiksu]]u ''-asca'' ili ''-asco''. Najvjerojatnije se radi o pre-[[Indoeuropljani|indoeuropskom]] jeziku s [[Keltski jezici|keltskim]] i [[Latinski jezik|latinskim]] utjecajima.

Prema jezikoslovcu Xavieru Delamarreu <ref>[[Xavier Delamarre]], ''Dictionaire de la Langue Gauloise'' (drugo izdanje), Editions Errance, Pariz, 2003. {{ISBN |2-287772-237-6}}</ref> ligurski je [[Keltski jezici|keltski jezik]] sličan [[Gali|galskom]].