Lustracija: razlika između inačica

'''Lustracija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''lustratio'' – rasvjetljivanje)<ref name=ktjednik>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=3381 <small>www</small>.'''katolicki-tjednik'''.<small>com</small> - LUSTRACIJA]</ref> je provjera i uklanjanje iz [[Javnost|javnog]] [[politika|političkog]] [[život]]a onih osoba koje su bile aktivne u službi [[totalitarizam|totalitarnih]] [[režim|režima]]a (članovi nacionalsocijalisticke i [[Komunistička partija|komunističkih partija]] te službenici i doušnici njihovih tajnih službi). Provodi se u nekim državama [[Europa|Europe]] počevši od pada [[realsocijalizam|realsocijalističkih]] režima kao dio opće [[dekomunizacija|dekomunizacije]] društva, a ranije je provedena i pri [[denacifikacija|denacifikaciji]] poratne [[Njemačka|Njemačke]]<ref name=VLnjem>[http://www.vecernji.hr/svijet/lustracija-u-njemackoj-i-prigovor-dvostrukih-mjerila-928167 Vecernji.hr: Lustracija u Njemačkoj i prigovor dvostrukih mjerila]</ref>.

Izvorno je lustracija pojam iz [[Starorimska religija|starorimske religije]] koji je označavao obredno čišćenje od grijeha, ispitivanje savijesti i [[pomirenje]].<ref name=ktjednik /> Starorimska lustracija provođena je nakon događaja kao što su krvoprolića, [[babinje|babinja]], dodiri s pokojnikom i slično. Lustrirane su bivale osobe, životinje i stvari u određenim prilikama, osobito prije nego što će ući ili biti unesene u koje posvećeno mjesto.<ref name=ktjednik />

Negdašnja [[komunistička nomenklatura]] etablirala se od gospodarstva preko medija do politike uspješnije u Hrvatskoj nego u bilo kojoj drugoj europskoj postkomunističkoj zemlji, izuzevši Bjelorusiju.<ref>[http://narod.hr/hrvatska/cenzura-na-hrt-u-sto-je-govorio-budisa-u-4-epizodi-zlocina-komunizma/ Narod.hr ]: Cenzura na HRT-u - što je govorio Budiša u 4. epizodi “Zločina komunizma”</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još nije donesen pravni okvir ili [[zakon]] o lustraciji.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/stozer-lustracija-ce-u-hrvatskoj-biti-provedena-914409 vecernji.hr] Stožer: Lustracija će u Hrvatskoj biti provedena</ref> Svrha bi bila sprečavanje bivših nositelja visokih dužnosti u [[SKH|komunističkoj partiji]], te [[UDBA|UDBI]] ili [[KOS]]-u da i danas budu nositelji [[vlast]]i, imaju visoka politička mjesta u državi ili rade kao urednici ili [[novinar]]i, primjerice u [[žuti tisak|žutom tisku]].

Njemačka je provela jedan od najtransparentnijih procesa lustracije, a pod pritiskom disidenata iz bivše DDR prva je od svih država građanima otvorila tajne arhive. Lustracija je provedena u skladu s općim normama definiranim u Sporazumu o ujedinjenju. Održan je velik broj javnih suđenja i osobe koje su nekad radile u tajnoj službi bivše DDR (Stasi) morale su napustiti svoje položaje. Osim zaposlenika na državnoj i saveznoj razini, lustrirani su čak i "obični“ zaposlenici na nižim razinama; njih se u pravilu osuđivalo na dvije godine zatvora nakon čega su bili automatski amnestirani. Posebno rigorozne provjere provedene su u sektorima javnih službi gdje se tražila visoka etičnost i moralna ispravnost (sveučilišta, škole, sudovi) pa je, primjerice, samo u pokrajini Saksoniji oko 1000 profesora ostalo bez posla.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/113336-hrvatska-lustracija-pocinje-u-njemackoj-nakon-sto-perkovic-progovori-treba-samo-primijeniti-rezoluciju-ve-o-osudi-komunistickih-zlocina.html Dnevno.hr - ] Hrvatska lustracija počinje u Njemačkoj: Nakon što Perković 'progovori' treba samo primijeniti Rezoluciju VE o osudi komunističkih zločina!</ref> Lustracijski zakon ima i Srbija. Češka je objavila i popis od gotovo tisuću bivših špijuna komunističkog režima. Makedonski lustratori provjeravaju i tajkune koji su se obogatili u privatizaciji devedesetih. Nastoji se utvrditi jesu li došli do kapitala poduzetništvom ili zahvaljujući tome što su kao suradnici službe bili dio strukture.<ref>[http://www.vecernji.hr/forum/tema/lustracija-a-da-ipak-pokusamo-227323 Večernji list: Lustracija? A da 
ipak ipak pokušamo!] Još nije kasno za lustraciju</ref>

U prvom redu se radi o načinu da se takve ljude javno moralno prokaže kao osobu koja nije dostojna djelovanja u javnosti. Uglavno je [[moral]]na i [[sustav vrijednosti|vrijednosna]] osuda.

* Siegmar Schmidt/Gert Pickel/Susanne Pickel: ''Amnesie, Amnestie oder Aufarbeitung? Zum Umgang mit autoritärer Vergangenheit und Menschenrechtsverletzungen.'' Wiesbaden, 2009. {{ISBN |978-3-531-13868-8}}.