Razlika između inačica stranice »Magnetit«

Obrisano 25 bajtova ,  prije 1 godinu
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
 
| reference =
}}
'''Magnetit''' (prema magnet) je kubični mineral iz skupine spinela, [[kemijska formula]] Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> (ili FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>).<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 11 (Tr-Ž), str. 478. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN |978-953-6036-41-7}}</ref>
 
==Svojstva i osobine==
 
Crni je ferimagnetički [[željezovi oksidi|željezov oksid]] u kojem [[željezo|željezovi]]vi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni [[mineral]] u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. Važna je željezna [[ruda]], a najveća su ležišta u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]].
 
Javlja se u oktaedarskim kristalima, zrnatim agregatima i u slobodnom zrnju kao magnetski pijesak. Magnetičan je i neproziran.
== Fizička svojstva ==
[[Tvrdoća]] magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]], a [[Relativna gustoća|specifična težina]] iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale.<br />
Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.<ref> R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.</ref>.
 
== Kristalna struktura ==
[[Datoteka:Magnetit1.jpg|mini|250px|desno|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]]Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]]ovih [[anion|aniona]]a nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]]i Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>.
 
== Izvori ==
19.624

uređivanja