Marijan Matković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Marijan Matković''' ([[Karlovac]], [[21. rujna]] [[1915.]] - [[Zagreb]], [[31. srpnja]] [[1985.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
 
Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1935. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}, str. 932.</ref> Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnome fakultetu u Zagrebu]]. Od 1945. godine radio je na [[Radio Zagreb]]u, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK u Zagrebu]]. 1961. je bio među utemeljiteljima časopisa Razreda za književnost HAZU [[Forum (časopis)|Foruma]].<ref>HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.</ref> Poslije je i uređivao "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".
 
Prvo je njegovo objavljeno djelo [[pjesme|pjesnička zbirka]] ''Iz mraka u svjetlo''.
Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama ''Slučaj maturanta Wagnera'' koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu ''Krizantema'' iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski ciklus "I bogovi pate" (''Heraklo'', ''Prometej'', ''Ahilova baština''), u čijemu je središtu reinterpretacija antičkih mitova. Posebno je zanimljiva drama ''Heraklo'' u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kameni kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, [[realnost]]) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu ''Vašar snova'' koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni [[drama]] ''Na palubi'', također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami [[Samuel Beckett|Beckettova]] tipa ([[Beckettov antiteatar]]). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Beckettov se utjecaj očituje u tome što su likovi prikazani groteskno, što besmisleno i pasivno čekaju, u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u govoru likova koji je sveden na ponavljanje ispraznih fraza te u dijalozima koji su lišeni smislene strukture. Osim drama, pisao je i [[feljton]]e, [[esej]]e i [[književna kritika|kritike]], [[putopis]]e i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.
 
Bio je u predsjedništvu [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]].<ref>[http://www.cakavskisabor.hr/sto-je-cakavski-sabor Čakavski sabor] </ref>
 
== Djela ==