Kuga u Splitu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
m lektura (budući da -> jer) |
||
Redak 14:
Prema pisanju splitskog kroničara poznatog kao ''A Cutheis'', kuga se počela širiti Splitom [[25. prosinca]] [[1348]]. godine.<ref name="ReferenceA">Gligo, Vedran i Morović, Hrvoje, Legende i kronike, str. 191.</ref> Kroničar ne donosi nikakve podatke o broju preminulih, ali slikovito opisuje sav užas koji je zahvatio grad. Prema srednjovjekovnom shvaćanju, kroničar pomor izazvan kugom prikazuje kao posljedicu "mnogih i različitih zločina ljudi, koje su počinili protiv Boga".<ref name="ReferenceA"/> Njegov opis je [[apokalipsa|apokaliptičan]]. Navodi kako su pomoru prethodili zatamnnjenje [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, potresi i padanje [[zvijezda]] sa neba te pojavu olujnih vjetrova što je tipična apokaliptična ikonografija. Također, sliku općeg beznađa i očaja dočarava simboličkim spominjanjima divljih čopora izgladnjelih [[vuk]]ova koji zavijaju oko gradskih zidina kao [[demon]]i, napadaju ljude te izvlače i jedu mrtvace iz grobova; zatim [[gavran]]ove koji graktaju nad gradom i [[šišmiš]]e. Sve to stvara sliku jeze i dramatike koja više poetski, negoli činjenično opisuje epidemiju kuge u gradu.
Također, ''A Cutheis'' piše o leševima koji su ležali neukopani po kućama i crkvama, jer nije ostao nitko od rodbine da ih sahrani,
Ukupan broj žrtava nije poznat, a nije poznato ni koliko je Split imao stanovnika uoči pojave kuge, ali evidentno je da je strahovita kuga koja je harala po cijeloj Europi, pa tako i u Dalmaciji, odnijela na stotine života u Splitu.<ref name="ReferenceB"/> Prema nekim procjenama, a s obzirom na stopu smrtnosti i gustoču naseljenosti u sličnim takvim srednjovjekovnim gradovima, pomrlo je najmanje 3/4 gradskog i prigradskog stanovništva.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 58.</ref>
Redak 26:
=== Ciparski rat i kuga iz 1572. godine ===
Godine [[1570]]. [[Venecija|Mletačka Republika]] zaratila se s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]]. Rat se vodio i na mletačkim posjedima u Dalmaciji, odrazivši se katastrofalno na dalmatinske gradove,
U takvoj teškoj situaciji pojavila se u kolovozu [[1572]]. godine kuga u Splitu, ali je energičnim mjerama gradskih vlasti pošast brzo svladana. Unatoč tomu, od kuge i Turaka pomrlo je mnogo ljudi. Dokumenti bilježe da je na početku rata u gradu i okolici bilo 5.000 stanovnika, od čega 1.500 sposobnih za oružje, da bi 1573. bilo svega 400 ljudi sposobnih za oružje.
| |||