Wikipedija

Maya Indijanci: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m lektura (budući da -> jer)
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
{{otheruses}}
[[Datoteka:Panoramica Uxmal.jpg|alt=|mini|300x300px|Mayanski grad Uxmal]]
'''Maya''' ili '''Maja'''<ref>Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, ''Hrvatski jezični savjetnik'', u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., {{ISBN |953-6637-03-0}}, str. 799., {{Crolist|id=D1990624082}}</ref>, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku [[Yucatán]] u [[Meksiko|Meksiku]], [[Honduras|Hondurasu]]u, [[Salvador|Salvadoru]]u i [[Belize|Belizeu]]u, te susjednoj [[Gvatemala|Gvatemali]]. Danas broje oko 2.000.000 pripadnika.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 166.</ref> Civilizacija Maja je većinom propala do dolaska [[konkvistadori|konkvistadora]] početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a njihove moćne gradove progutala je [[džungla]].
 
== Ime ==
Redak 30:
=== Klasični period 300. - 900. ===
 
Maje nisu nikada stvorile unitarnu državu, već je njihovo carstvo bilo podijeljeno na brojne gradove-države od kojih su neke privremeno imale supremaciju nad drugima ili bili povezani u saveze gradova.
 
Tokom klasičnog perioda Maje su bili na svome vrhuncu, njihovi gradovi bili su povezani mrežom cesta od kojih su neke još u upotrebi. Neki od najznačajnijih gradova su [[Comalcalco]], [[Palenque]], [[Copan]], [[Altun Ha]], [[Calakmul]], [[Uaxactún]] i [[Quiriguá]] i [[Tikal]]. U zemlji Maja živjelo je tada oko 2,000,000 ljudi. Najveći i najraskošniji grad [[Tikal]] imao je između 75,000-100,000 stanovnika. Kako je raslo [[stanovništvo]], tako je rastao i broj nezavisnih gradova-država. [[aristokracija|Plemstvo]] ovih nezavisnih država međusobno se ženilo, ali i ratovalo.
 
=== Postklasični period 900. - 1500. ===
Vidjeti članak [[Mezoamerička kronologija]].
 
Postklasični period početak je kraja opstanka civilizacije koja se održala tek na [[Yucatan|Yucatánu]]. U ovom vremenu javljaju se Nahua-Tolteci i njihovi [[gradovi]] dolaze pod toltečki-utjecaj. Postoje osnovane sumnje da su majanska porodica ili pleme [[Tutul-Xiu]], kao i značajno majansko pleme [[Itzá]] po krvi [[Nahua|Nahue]] ili [[Toltec|Tolteci]]i. Dolazi do ratova unutar majanskih porodica Tutul-Xiu <ref>[http://web.archive.org/20020302115705/www.geocities.com/TheTropics/9736/Cas-0199.htm]</ref>, [[Cocóm]] i Itzá.
 
Održala su se tri značajna grada: [[Mayapan]] (porodica [[Cocom]]), Chichen Itza (Indijanci Itzaes) i [[Uxmal]] (porodica Xiu). Uxmal se nalazi 78 kilometara južno od [[Merida|Méride]]. Većina objekata sagrađena je između [[700.]] i [[1100.]] godine. Kronike Maya nam govore da ga je oko [[500.]] podigao [[Hun Uitzil Chac Tutul Xiu]]. Grad je dominirao sve dok su bili u savezu s Itzáma.
Redak 43:
[[Chichen-Itza]] dominira od [[800.]] do [[1200.]] godine. Kad su Španjolci došli na Yucatan grad je već bio napušten. Negdje između [[1196.]] i [[1441.]] grad počinje propadati, Indijanci Itza polako se povlače na područje [[Gvatemala|Gvatemale]] kod jezera [[Peten]], gdje žive i danas. On je središte političke, vjerske i vojne snage.
 
Chichen-Itza je poznata po [[El castillo|El Castillu]], Hramu ratnika, Opservatoriju, Igralištu za loptu (Juego de Pelota) i ''svetom bunaru'' ili "[[Cenote de los Sacrificios]]".
 
Negdje oko [[1200.]] godine ili poslije, raskidom saveza s Chichen-Itzom dominacija prelazi u [[Mayapan]]. Uxmal počinje propadati, a porodica [[Xiu]] odlazi u novi grad [[Mani]]. Španjolskim osvajanjem Yucatana [[Tutul-Xiu]] postaju saveznici [[Španjolci|Španjolaca]].
Negdje do [[1550]]. godine u [[Uxmal|Uxmalu]]u je još bilo nešto života, a onda je potpuno napušten.
 
Grad [[Mayapan]], 40 kilometara jugoistočno od [[Merida|Meride]] i 100 kilometara zapadno od Chichen Itze postaje političko i vjersko središte jukatanskih Maja porodice Cocom. Grad se održao do [[1441.]] kada su ih napali [[Tutul-Xiu]] i Itze. Sukob je trajao do [[1461.]] kada je grad osvojen i pobijeni svi Cocome; preživio je samo jedan [[Huanac Ceel]]-ov sin koji je bio na putovanju.
Redak 64:
== Znanost ==
 
Narod Maja (''[[Grci]] Novog svijeta'') postigao je visoka dostignuća u [[matematika|matematici]], [[astronomija|astronomiji]] (imali su [[kalendar]] kojega ni današnji ne nadmašuje), građevinarstvu, umjetnosti i imali su svoje [[pismo (grafija)|pismo]]. Zbog toga ih često smatramo najrazvijenijom civilizacijom Novoga svijeta.
 
Maye su se prilikom zabilježavanja datuma koristile glifovima, ali i [[broj|brojevima]]evima, tako da je svaki glif mogao biti zabilježen i brojčano. Razvili su jedinstveni matematički sustav brojeva, prema kojemu se jedinice označavaju točkama, a crte se koriste za pet jedinica. Brojeve su zapisivali vodoravno, ali i okomito. Poznavali su i upotrebljavali nulu, a njihova je pozicijska vrijednost brojeva bila veoma slična dekadskoj.
 
U Mayanskom brojevnom sustavu pozicijska vrijednost broja raste od nižeg reda prema višem. U prvom redu (najnižem) pišu se brojevi u vrijednosti do 19, u drugom u vrijednosti do 20, u trećem do 400 itd. Slika 29. prikazuje broj 2 472. Broj se čita od gornjeg reda. Točka i crta u prvom redu predstavljaju broj 2 400 (6 X 400), tri točke u drugome redu predstavljaju broj 60 (3 X 20), a dvije točke i dvije crte broj 12. Kada zbrojimo sva tri broja (2 400 + 60 + 12) dobijemo broj 2 472. Maye su pomoću ovakvih brojevnih zapisa izvodile računske operacije zbrajanja i oduzimanja, a u računanju na ravnoj površini pomagali su si zrncima kakaa. Moderna istraživanja dokazala su da se ovakvim brojevnim zapisom mogu izvoditi i računske operacije množenja i dijeljenja.
 
=== Zvijezde i vrijeme ===
Maye su i veliki [[astronomija|astronomi]] koji su, zahvaljujući promatranju neba i računanju, uspjeli napraviti solarni [[kalendar|kalendar]]. Astronomi naroda Maya promatraju nebo golim okom. Bilježe kretanja zvijezda i planeta: [[sunce|Sunca]], [[mjesec|MjesecaMjesec]]a, [[Venera (planet)|Venere]]. Na taj način mogu predvidjeti datume ili događaje ([[pomrčina|pomrčine]], ravnodnevnice) koje najavljuju dolazak novoga boga zaštitnika.
 
'''Solarni kalendar''' Maya činio je ciklus od osamnaestodnevnih razdoblja koji su se množili s dvadeset (prema tome je 18 x 20 davalo 360 dana). On dijeli vrijeme na dane (kin), mjesece od 20 dana (uinal), godine (tun) i dvadesetoljeća (katun). Svaki novi "katun" prigoda je za veliku svečanost u čast boga koji predstavlja to doba, ali i svečanost pod nazivom Tzolkin koja se održavala povodom nove godine. Zbog neobične prirode kalendara samo su četiri boga mogla ponijeti teret nove godine: od njih su dvojca, bog kukuruza Kan i bog kiše Muluc, donosila sreću, a druga dvojca (Ix i Cauac) bili su glasnici nesreće.
 
Mjeseci su: Pop, Uo, Zip, Zotz, Tzec, Xul, Yaxkin, Mol, Chen, Yax, Zac, Ceh, Mac, Kankin, Moan, Pax, Kayab, Cumbu i Uayeb. ▼
 
▲Mjeseci su: Pop, Uo, Zip, Zotz, Tzec, Xul, Yaxkin, Mol, Chen, Yax, Zac, Ceh, Mac, Kankin, Moan, Pax, Kayab, Cumbu i Uayeb.
 
Dan se kod Maya zove kin.
Line 102 ⟶ 101:
[[hijeroglifi|Hijeroglifsko]] pismo Maya nam je u većini slučajeva teško razumljivo ili nerazumljivo jer su [[Španjolska|španjolski]] svećenici prilikom pokrštavanja spalili znatan broj kodeksa i tako nas lišili nenadoknadivih povijesnih izvora da bi sebi olakšali posao.
 
Biskup [[Diego de Landa]] pokušajući proširiti kršćanstvo opisao je Mayama vjeru. Maye su bile toliko fascinirane idejom razapinjanja boga da idući put kad je biskup došao u grad vidio je djecu razapetu na križ posvuda . Biskup je bio toliko ljut da je naredio da se sve knjige, sav rad prevadjanja, spali. Diego se ipak kasnije pokušava iskupiti djelom "Relacion de las Cosas Yucatan" u kojemu je napisao izvješće o Mayama s mnogo korisnih obavijesti, ali nedovoljnim za potpuno shvaćanje te civilizacije i njezinog razvoja.
 
Maye koriste crteže četvrouglasta oblika, '''glife'''. Ti znakovi predstavljaju stvari, životinje, bogove. Drugi glifi, nešto lakši označavaju priloge, prijedloge, pridjeve. Pisači kombiniraju glife oblikujući kratke [[rečenica|rečenice]]. Možemo razumjeti trećinu njihovih glifičkih znakova, a često nam je nepoznata njihova misaona povezanost. Dešifrirano je samo 800 mayanskih ideografa (odnosno znakova od kojih svaki označuje cijeli pojam).<ref>Laughton, str. 24.</ref>
 
Maye su pisale na kori smokvinog [[drvo|drva]], na vlaknima agave ili jelenskoj koži koju su savijali u obliku harmonike. Spisi su dugački oko 5 m i široki oko 80 &nbsp;cm, a izgledaju poput albuma s listovima na preklapanje s mnogobrojnim slikama. Sačuvala su se samo tri kodeksa: [[Codex Dresdensis]] [http://www.famsi.org/mayawriting/codices/dresden.html], [[Codex Peresianus]] [http://www.famsi.org/research/graz/paris/index.html] i [[Codex Tro-Cortesianus]] [http://www.famsi.org/research/graz/madrid/index.html]. Pisani su glifima, a sadrže neke podatke o bogovima Maya.
Pismo mayskoj civilizaciji ponajprije služi za bilježenje datuma i [[zvijezda]], zapisivanje svećenskih proročanstava. Ponekad se zabilježi kad jedan vođa zarobi drugoga, pa kakva ženidba ili nečija smrt. Maysko sveto pismo postalo je ukrasom. Kleše se u kamen stećaka, žrtvenika, stuba. Također se gravira u nakit, školjke, kosti pa čak i crta na lončariju, drvene stupove i zidove.
Line 116 ⟶ 115:
Građenje spomenika bilo je za stare Maye - [[religija]]. Veliki broj pitanja u svezi s njihovom kulturom predstavlja zagonetke za arheologe, ali je pouzdano utvrđeno da se radi o najraznovrsnijim i najprofinjenijim spomenicima arhitekture u povijesti (veoma često Maye nazivaju Grcima Amerike). Majanske piramide su tako akustične da se šapat čuje 170 m nadaleko. U piramidi El Tajin u Meksiku postoji 365 niša, svaku od njih Sunce obasja samo jednom u godini. Piramida Kukulcana u Chichen Itzau predstavlja svojevrstan astronomski sat koji obilježava dolazak zimskih i ljetnih solsticija te proljetnih i jesenskih ekvinocija. Kad u tim danima sunce padne na piramidu, dobiva se prikaz zmije koja se penje odnosno silazi niz njenu površinu načinjenu od 91 stube na svakoj od četiriju strana piramide. Zajedno s platformom na vrhu piramide, ova četiri stubišta predstavljaju 365 stuba, odnosno godišnji kalendar.
 
Slikarstvo, s istančanim osjećajem za boje, i profinjeno izvedena kiparska djela najčešće su u službi arhitekture. [[Arhitektura|Arhitekturu]] obogaćuju prvenstveno reljefi(kiparsko djelo kod kojeg se likovi i predmeti uzdižu s površine, s kojom su čvrsto vezani. Reljefi služe za dekoraciju i raščlanjivanje građevina, odnosno predmeta te mogu biti izvedeni u
 
[[Datoteka:Chama_Style_Vessel,_Maya_Art_and_Architecture,_1999.jpg‎|mini|299px|Majanska umjetnost]]
 
[[kamen|kamenu]]u, kovini, bjelokosti, keramici, gipsu, drvu ili umjetnim materijalima. Prema stupnju ispupčenosti razlikuju se vije vrste reljefa :niski reljef ili bareljef te polureljef ili visok reljef) u kojima su do najveće oštrine izraženi kontrasti svjetla i sjene. [[kompozicija (arhitektura)|Kompozicije]] reljefa su harmonične i kompaktne; cijele su plohe ispunjene, često pompozno i gotovo na «barokni» način, sa precizno izvedenim finim detaljima. Kamen kojim su obložene neke konstrukcije, skulpture i mozaici pomno su obrađeni. Svi su monumenti bili obloženi slojem stucca na kojeg se nanosila boja, najčešće crvena.
 
Motivi upotrijebljeni kao simboli malobrojni su i možda se čak čine monotonima, sve dok ne počnemo tragati za njihovim dubljim značenjima. Stalno se pojavljuju školjke, dragulji, cvijeće, ptice, kukuruz, srce, strijele, kaktusove bodljike; ali se ti motivi vješto iskorištavaju da bi se stvorili svi pojmovi potrebni za duboku filozofiju i potpunu kozmologiju.
 
Stele su kipovi koji predstavljaju čudne likove okružene [[hijeroglifi|hijeroglifima]]ma i simbolima. Kao arhitektonski ukras koristile su se [[skulptura|skulpture]] s bareljefima u kojima se često pojavljivala ljudska figura koja je tijekom vremena postajala sve više naturalistička. Likovi koji su prikazani na stelama najčešće prikazuju bogove, ali i vladare koje su smatrali božanstvima. Stele su bogato ukrašene simbolima vjerske i [[politika|političke]] moći prikazanog lika, toliko da prelaze u kič.
 
== Život i običaji Maja ==
 
Maye su imale nekoliko imena. Prvo, vlastito ime, zatim očevo prezime, pa majčino prezime. Dječaci su pomagali očevima u polju i ostalim poslovima, dok su djevojčice ostajale s majkama kod kuće i pomagale s domaćinstvom. Obredom inicijacije adolescenti su prelazili u odraslu populaciju. Ceremoniju je predvodio šaman, koji je molio nad djecom. Adolescenti su prinosili darove šamanu u perju i kakau. Nakon obreda inicijacije priređivalo se slavlje.
 
Prilikom sklapanja braka, veoma se pazilo da mladenci nisu u krvnom srodstvu. Poštivali su monogamiju, ali je držanje konkubina (priležnica) bilo dozvoljeno, a odobravali su i razvod. Udovac ili udovica imali su pravo stupiti u novi brak nakon što je prošla godina dana od sahrane pokojnog supružnika.
 
Maje su bili obrađivači tla u tropskoj kišnoj šumi, do polja su vjerojatno dolazili sistemom '[[posijeci-i-spali]]' (slash and burn). Uzgajao se [[kukuruz]], grah, čili-papričice, pamuk, kakao, '[[maguey]]', rajčica i drugo. Njihove obiteljske farme poznate su kao 'milpa'. Maje su bili i vješti lovci i ribari, mesa su ipak jeli malo, većinom na svečanostima.
 
Zanimljivo je da su stare Maye smatrale znakom ljepote «gledanje u [[križ]]». Status se također izražavao piercinzima na ušima, nosu, te različitim [[ornament|ornamentima]]ima na tijelu. Često pripadnici višeg statusa svoje zube ukrašavali žadom i drugim svetim kamenjem. Treba spomenuti da je kod Maya bila uobičajena deformacija lubanje. Visoko i ravno čelo također je smatrano znakom ljepote. Ravno čelo postizali su vezivanjem dasaka na čelu dojenčadi (dok kosti lubanje još nisu bile u potpunosti spojene), koje su ostavljali vezane danima. Socijalni status razlikovao se i po načinu oblačenja.
 
Klasno društvo je zasigurno postojalo, uz [[aristokracija|plemstvo]] i [[svećenstvo]] bili su tu i ([[plebejci]]) razni zanatlije, majstori u obradi [[kamen|kamena]]a, žada, i puka koji je obrađivao zemlju. Provincijalni dostojanstvenici potjecali su od 4 plemićke obitelji. Vođe gradova i sela bili su nižeg ranga, i nisu pripadali kraljevskoj krvi. Klanski sistem je postojao, a nasljeđe se računalo po muškoj liniji. Što je čovjekov status na društvenoj ljestvici bio viši, to je njegova kuća bila bliža obrednom centru grada, iako puk nije živio u samome centru. Najnižu klasu činili su robovi koji nisu imali nikakvih prava. Položaj, zemlja i robovi bili su nasljedni. Kriminal je kažnjavan smrću.
 
== Vjera ==
Maye, baš kao i Asteci, misle da su [[bog|bogovi]]ovi više puta uništili svijet. Kako se to opet ne bi dogodilo, pokušavaju umilostiviti božanstva darovima i žrtvama. Maye vjeruju u bogove koji su utjelovljenje prirodnih elemenata kao što su sunce, kiša, kukuruz. Legenda tvrdi da su prvi zemaljski žitelji bili [[sunce|Sunce]] i [[mjesec|Mjesec]]. Često su se međusobno svađali. Mjesec je manje sjajan od Sunca zato što mu je Sunce izvadilo jedno oko kako bi ga kaznilo za nevjeru. Božanstva šalju kišu mućkajući ogromne tikve pune vode. Istresu li odjednom njihov sadržaj, izazivaju pravi potop. Kad su ljuti, šalju tuču i oluje. Jedna neobična vjerska svetkovine okuplja dvije igračke ekipe. Igra se sastoji u tome da se teška lopta od kaučuka pokušava baciti kroz kameni prsten. Lopta se ne smije dodirivati ni rukama ni nogama, već samo ramenima, koljenima i bokovima. Utakmica je oštra i dolazi do mnogih sudara. Kapetan ekipe koja doživi poraz žrtvuje se bogovima. On s ponosom daje svoju krv za dobro bogova i ljudi.
 
Majanska religija je bila [[politeizam|politeističkog]] tipa s raznovrsnim [[panteon]]om. Od majanskih bogova istaknuti su [[Kinich Ahau]] ili "Suncoliki gospodar"<ref>Laughton, str. 66.</ref>, [[Chac]], bog kiše, groma i munje i [[Hun Hunahpu]], bog kukuruza (ostali bogovi: [[Ek Chuah]]).
Line 145 ⟶ 144:
Kralj je također štovan kao bog, a štovao se i [[jaguar]] za kojega se vjerovalo da ima natprirodne moći. Podzemni svijet naroda Maya poznat je kao [[Xibalba]] ili "Mjesto strave". Dva glavna gospodara podzemnog svijeta su ''1. Smrt'' i ''7. Smrt'', a u njihovoj pratnji su raznoliki [[demon]]i s imenima kao ''Gulitelj krasta'', ''Sakupljač krvi'', ''Demon Gnoja'', ''Demon Žutice'' i ''Lubanja Žezlo''.<ref>Laughton, str. 83.</ref>
 
Pernata Zmija je božanstvo koje se često javlja u [[mit|mitovima]]ovima Maya. To je hibridna i mistična životinja, a predstavlja kozmičko načelo dvojnosti: ono što gmiže i ono što leti u istom simbolu. Poznata kao [[Quetzalcoatl]] (Quetzal-co-atl) ili Kukulcan glavno je božanstvo meksičkog panteona. Kukulcan je bio boje nefrita ili nekog dragog kamena. Bio je bog vjetra, te Božji glasnik i čistač cesta. On je otkrio kukuruz i tako omogućio stvaranje ljudskog roda. Njegovo je srce proždro krijes što ga je sam zapalio, a onda je uzneseno i postalo planet [[Venera (planet)|Venera]]. Kukulcan je božanstvo kojemu se pripisivalo stvaranje čitavog čovječanstva i bilo je sigurno više povijesnih ličnosti s njegovim imenom jer su doživjeli prosvjetljenje.
 
* Ah Puc - bog [[smrt]]i
Line 175 ⟶ 174:
 
=== Vjerski obredi ===
Maye, baš kao i [[asteci|Asteci]], misle da su bogovi više puta uništili svijet. Kako se to opet ne bi dogodilo, pokušavaju umilostiviti božanstva darovima i žrtvama. Maye su bogovima pridonosili darove ovisno o potrebama naroda. Darovi su najčešće bile plodine, ptice, razne životinje, dragocjenosti, a ponekad i «sveta esencija», ljudska krv. Ljudi su zasjekli svoje tijelo, pustili krv i spremali ju u posebne posude (ponekad izrađene u obliku jaguara) kako bi ju poslije ponudili bogu. Smatralo se da puštanje krvi, između ostalog, donosi pročišćenje.
 
Među Mayama ljudsko žrtvovanje nije bio svakodnevni događaj, ali smatralo se od velike važnosti za velike rituale, primjerice za inauguraciju novog vladara ili posvećenje hrama ili loptališta. Žrtve su najčešće bile ratni plijen. Ratni zarobljenici nižeg socijalnog statusa postajali su robovi, dok su se zarobljenici višeg statusa pridonosili bogovima kao dar. Žrtvovanja su se odvijala na loptalištima ili na platformama hramova, a njima su predvodili šamani. Najčešće je vođa gubitničke ekipe žrtvovan odrubljivanjem glave. Žrtvovanja ljudskog srca postala su osobito popularna tijekom post- klasičnog perioda gradovima na sjeveru Yukatana, nakon snažnog utjecaja ratničkog naroda Tolteka iz središnjeg Meksika. Žrtve bi (piše profesor Milton Carter) obojili u plavu boju i odveli na sam vrh piramida gdje bi čekala četiri svećenika nazivana Chac (u čast kišnog boga), Chac Xib Chac, Zac Xib Chac, Ek Xib Chac i Kan Xib Chac, također obojena plavom bojom, gdje bi im svećenik sa titulom [[nacom]] pomoću noža od opsidijana otvarao grudi i vadio srca koja su još kucala. Za to vrijeme žrtvine ruke i noge su držali drugi svećenici koji su ponekad nosili maske mayanskih bogova, najčešće Chaca, boga kiše. Nacom bi zatim srce dao svećeniku-[[chilan]]-u (jaguaru), koji bi krvlju poškropio idola. U nekim je gradovima poput Chichen-Itze postojaoi kip nazvan Chacmool koji je držao posudu u koju su se stavljala svježa ljudska srca. Nakon toga bi tijelo žrtve koje se još micalo bacili niz stepenice piramide, vjerujući kako na taj način žrtva još više daje svoju krv bogovima.
Line 199 ⟶ 198:
 
== Literatura ==
*''Laughton, Timothy, Maye, Velike civilizacije, život, mit i umjetnost, Zagreb, 2008.'' {{ISBN |978-953-7561-18-5}}
*''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIII, Zagreb, 2007.'' {{ISBN |978-953-7224-13-4}}
*''Povijest, sv. VIII, Zagreb, 2008.'' {{ISBN |978-953-300-042-8}}
*''L.A. Tonante, Maje-nestali u vremenu, KNJIGICA, Zagreb, svibanj 2009.''
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Maya_Indijanci"