Mcheta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 5:
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama = Mtskheta, Svetitskhoveli.jpg
Redak 25:
| lokacija2_info = Mcheta
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| vrsta_vlasti =
Redak 31:
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
Redak 38:
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2014.
Redak 60:
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_lokacijska_karta_država = Gruzija
Redak 82:
}}
'''Mcheta''' ([[gruzijski]]: მცხეთა) je jedan od najstarijih gradova [[Gruzija|Gruzije]] koji se nalazi se 21
Od. 1994. godine spomenici Mchete su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], a od 2003. godine i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog nedosljednosti u održavanju. God. 2016. spomenici Mchete su uklonjeni s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine zahvaljujući poboljšanju očuvanja i upravljanja lokalitetom<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1521/ Historical Monuments of Mtskheta, Georgia, removed from List of World Heritage in Danger], unesco.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref>.
{{Široka slika|Mtskheta panorama.jpg|800px|<center>Panorama grada na obje rijeke|50%|left}}
Redak 104:
Kako se Mcheta nalazila u području spajanja utjecaja mnogih naroda, u njezinoj, osobito crkvenoj, arhitekturi se mogu prepoznati mnoge osobitosti različitih kultura.
U Mcheti se nalaze najznačajnije gruzijske kršćanske građevine kao što je katedralna crkva Svetičoveli (11. st.), gdje su sahranjivani gruzijski kraljevi, i samostan Džvari (6.-11. stoljeće).
'''Katedrala Svetichoveli''' (gruzijski: სვეტიცხოვლის საკათედრო ტაძარი, svet'icxovlis sak'atedro t'adzari; u značenju: "Katedrala živih stupova") je poznata kao mjesto gdje je sahranjena Kristova roba i danas je katolikos (vjerska prijestolnica) gruzijskih nadbiskupa. Izgradio ju je gruzijski [[arhitekt]] [[Arsukisdze]] u 11. stoljeću na mjestu starijeg svetišta iz 4. stoljeća. U katedralno dvorište se ulazi kroz [[slavoluk]] [[Irkali II.|Irkalija II.]] Katedrala ima križni tlocrt s [[kupola|kupolom]] u središtu (na sjecištu krakova), a iznutra je bogato ukrašena [[freska]]ma, koje su dugo bile prekrivene i uništene još od [[Timur Veliki|Timurove]] invazije u 14. stoljeću. Danas je druga po veličini crkva u Gruziji, nakon [[Katedrala Svetog Trojstva u Tbilisiju|Katedrale Svetog Trojstva u Tbilisiju]].
Od 2009. godine dospjela na popis mjesta ugrožene svjetske baštine zbog "ozbiljnih oštećenja kamenih reljefa i fresaka"<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/535 UNESCO-va svjetska baština u opasnosti - Mcheta 2009.] {{eng oznaka}} Posjećeno 11. ožujka 2011.</ref>.
Nasuprot katedrale, na vrhu brda preko rijeke Aragvi, nalazi se '''Samostan Džvari''' (ჯვრის მონასტერი, tj. "Crkva sv. Raspeća") koje je najsvetije svetište u Gruziji, izgrađeno na mjestu gdje je Sveta Nina podigla [[križ]] koji je zamijenio poganske skulpture. U samostanu se nalazi nekoliko građevina iz različitih povijesnih razdoblja. Crkva križnog plana s trijemovima na sjeveru i jugu je iz 6. stoljeća. Koncem stoljeća se smatralo da je ona premala, te je na mjestu "Svetog križa" podignuta veća, također križnog plana.
Vladarska [[palača]] '''Samtavro''' (od 1. do 3. st.) u sjevernom dijelu grada je mjsto gdje je navodno živjela sv. Nina. Na tom mjestu je izgrađena mala crkva u 4. stoljeću koja je više puta obnovljana. Samostan Samtavro je podignut u 11. stoljeću izgradnjom crkve križnog plana s kupolom u kojoj su pohranjena tijela prvih kršćanskih gruzijskih vladara, kralja [[Mirian III. Iberski|Miriana]] i njegove žene Nane. U 16. stoljeću samostan je dobio dvokatni [[zvonik]] i samostanske zgrade.
Pored navedenih u Mcheti se nalaze i tvrđava Armazcihe (3. stoljeće pr. Kr.), Armazcihe akropola (s konca 1. tisućljeća pr. Kr.), grobnice (1. st.) nedaleko od grada, tvrđava Bebris Cihe (14. st.), te ostaci tzv. "[[Pompej Veliki|Pompejevog]] mosta" (1. st. pr. Kr.).
U Mcheti su prionađeni mnogi rani zapisi bez kojih ne bi bilo moguće proučavati podrijetlo [[Gruzijsko pismo|gruzijskog pisma]].
Redak 133:
==Izvori==
{{izvori}}
* Roger Rosen, ''Georgia: A Sovereign Country of the Caucasus'', 1999., Odyssey Publications: Hong Kong. {{ISBN
==Vanjske poveznice==
| |||