Inačica od 25. kolovoza 2019. u 15:56 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m brojao→brojio, brojao→imao ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 14:35 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 30: [[Slika:Vorpommern.png\|mini\|lijevo\|[[Zapadno Pomorje]] 1934. godine i danas]] Današnja pokrajina (zemlja) Mecklenburg-Zapadno Pomorje osnovana je nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], dana [[9. srpnja]] [[1945]]. prema naredbi Sovjetske vojne uprave (SMAD) na prostoru [[Sovjetska okupacijska zona\|Sovjetske okupacijske zone]]. Ova pokrajina stvorena je na području bivše pokrajine [[Mecklenburg]], dijela nekadašnje pruske provincije [[Pomorje]] (''Pommern'') koji je nakon prekrajanja njemačko-poljske granice ostao u Njemačkoj, te bivšeg [[Provincija Hannover\|hannoverskog]] posjeda [[Amt Neuhaus]]. Iako je u početku ušće Odre trebala biti granica između Njemačke i Poljske, zbog položaja grada [[Szczecin]]a (tadašnji ''Stettin'') granica je na samom ušću pomaknuta kako bi cijeli grad pripao Poljskoj. Dana 5. srpnja 1945. SMAD je prepustio ovo područje poljskoj upravi. <ref>[http://www.documentarchiv.de/in/1945/potsdamer-abkommen.html Mitteilung über die Dreimächtekonferenz von Berlin („Potsdamski sporazum“)]</ref> Nova njemačko-poljska granica dogovorena je Schwerinskim graničnim sporazumom između Sovjetskog Saveza i Poljske, te su njemački građani protjerani i preseljeni iz područja koja su pripala Poljskoj. Još jedna manja promjena granice uslijedila je Sporazumom Barber-Ljaščenko kojim je izmijenjena nadležnost nad nekim općinama između britanske i sovjetske okupacijske zone. Nedugo nakon rata sovjetska je vlast pokrenula zemljišnu reformu tijekom koje su izvlašteni ratni zločinci, članovi [[NSDAP]]-a, te protivnici režima. U listopadu 1946. održani su pokrajinski izbori na kojima je izabran prvi pokrajinski parlament Mecklenburga-Zapadnog Pomorja. Dana [[7. listopada]] [[1949]]. privremeni istočnonjemački parlament (''Volkskammer'') donio je Ustav NDR-a. čime je osnovana [[Njemačka Demokratska Republika]] kojoj je ova pokrajina službeno pripala. Redak 46: [[Slika:Mecklenburg-Vorpommern.gif\|mini\|center\|upright=3.9\|Karta Mecklenburga-Zapadnog Pomorja]] Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima obalu dugačku oko 2000  km, što je čini prvom njemačkom saveznom zemljom po dužini obale. Obala je razvijena zbog brojnih uvala i otoka. U ovoj pokrajini nalaze se dva najveća otoka u Njemačkoj, [[Rügen]] i [[Usedom]]. Drugi veliki otoci su [[Poel]], [[Ummanz]] i [[Hiddensee]].<ref>[https://www-ec.destatis.de/csp/shop/sfg/bpm.html.cms.cBroker.cls?cmspath=struktur,vollanzeige.csp&ID=1024681 Statistički godišnjak Njemačke 2009., s.25]</ref> Najvažniji [[poluotok]] je [[Fischland-Darß-Zingst]]. Na području ove pokrajine nalaze se tri od 14 [[nacionalni park\|nacionalnih parkova]] u Njemačkoj, po čemu Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima više zaštićenih područja prirode od bilo koje druge njemačke pokrajine. Nacionalni parkovi na ovom području su: NP Jasmund, NP Vorpommersche Boddenlandschaft i NP Müritz. ▼ Mecklenburg-Zapadno Pomorje poznato je po vodnim bogatstvima. Ukupna duljina rijekâ i kanala iznosi više od 26.000 km. U pokrajini se nalazi preko 2028 jezera s ukupnom površinom od 738 km². [[Müritz]] je najveće jezero u potpunosti na teritoriju Njemačke, a dio je područja bogatog jezerima (''Mecklenburgische Seenplatte''). Među velika jezera spadaju Plauer See, Schweriner See i Schaalsee u zapadnom Mecklenburgu, te Malchiner See, Kummerower See i Tollensesee na istoku pokrajine.▼ ▲Na području ove pokrajine nalaze se tri od 14 [[nacionalni park\|nacionalnih parkova]] u Njemačkoj, po čemu Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima više zaštićenih područja prirode od bilo koje druge njemačke pokrajine. Nacionalni parkovi na ovom području su: NP Jasmund, NP Vorpommersche Boddenlandschaft i NP Müritz. ▲Mecklenburg-Zapadno Pomorje poznato je po vodnim bogatstvima. Ukupna duljina rijekâ i kanala iznosi više od 26.000  km. U pokrajini se nalazi preko 2028 jezera s ukupnom površinom od 738  km². [[Müritz]] je najveće jezero u potpunosti na teritoriju Njemačke, a dio je područja bogatog jezerima (''Mecklenburgische Seenplatte''). Među velika jezera spadaju Plauer See, Schweriner See i Schaalsee u zapadnom Mecklenburgu, te Malchiner See, Kummerower See i Tollensesee na istoku pokrajine. == Politika == Line 306 ⟶ 304: [[Slika:Demmin Kirche Maria Rosenkranzkönigin Nordost.JPG\|mini\|Katolička crkva u [[Demmin]]u.]] 17,9 % stanovništva ove pokrajine su protestanti (pripadnici [[Evangelička Crkva u Njemačkoj\|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]]), a 3,3% su katolici. <ref name="PDF; 0,45 MB">Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf PDF; 0,45 MB])</ref> Od Reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj pokrajini luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, [[Istočna Njemačka\|razdoblje komunizma]] je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici. ==== Protestanti ==== Line 312 ⟶ 310: Evangelička zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju organizirana je u dvije pokrajinske (zemaljske) crkve koje su međusobno spojene: * Evangeličko-luteranska zemaljska crkva Mecklenburga čije je biskupsko sjedište u [[Schwerin]]u je s 193.000 sljedbenika (stanje 2010.)<ref~~>Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf~~ name="PDF; 0,45~~ ~~ MB~~])<~~"/~~ref~~> najbrojnija vjerska zajednica u pokrajini. Teritorijalno ova crkva pokriva evangeličko-luteranske općine u Mecklenburgu, kao i neke općine u [[Schleswig-Holstein]]u i [[Brandenburg]]u. * Pomeranska evangelička crkva s biskupskim sjedištem u [[Greifswald]]u pokriva općine koje se nalaze u njemačkom dijelu Pomorja (Pomeranije). S oko 94.000 sljedbenika (stanje 2010.), ovo je druga po veličini vjerska zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Line 328 ⟶ 325: === Jezik === U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju danas se govori standardnim njemačkim jezikom. Starije stanovništvo još se služi i [[donjonjemački~~\|donjonjemačkim~~]]m govorom. Iako su pokrenuti školski projekti za oživljavanjem upotrebe lokalnog govora, znatni uspjeh među mlađom generacijom nije ostvaren. Lokalni dijalekt spada u istočni [[Donjonjemački jezici\|donjonjemački]] govor, koji se koristi ili se koristio na teritoriju koji granicama odgovara području ove pokrajine. Iako bitne razlike i granice između mecklenburškog i zapadnopomeranijskog nema, postoje nekoliko lokalnih verzija ovog dijalekta. Među poznatije pisce na ovom dijalektu ubrajaju se Fritz Reuter, John Brinckman i Rudolf Tarnow. Line 361 ⟶ 358: [[sveučilište Rostock]] (osnovano 1419.) Pored njih postoje još četiri sveučilišta. == Gospodarstvo == Line 383 ⟶ 380: === Bibliografija === Georg Dehio: ''Handbuch der Deutschen Kunstdenkmäler. Mecklenburg-Vorpommern.'' München 2000, {{ISBN \|3-422-03081-6}}. * Ernst Eichler; Werner Mühlmer: ''Die Namen der Städte in Mecklenburg-Vorpommern.'' Rostock 2002, {{ISBN \|3-935319-23-1}}. * Grete Grewolls: ''Wer war wer in Mecklenburg-Vorpommern? Ein Personenlexikon.'' Bremen 1995, {{ISBN \|3-86108-282-9}}. * Gerhard Heitz; Henning Rischer: ''Geschichte in Daten. Mecklenburg-Vorpommern.'' München u. a. 1995, {{ISBN \|3-7338-0195-4}}. * Wolf Karge; Reno Stutz: ''Illustrierte Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns.'' Rostock 2008, {{ISBN \|978-3-356-01284-2}}. * ''Landeskundlich-historisches Lexikon Mecklenburg-Vorpommern.'' Hrsg.: Geschichtswerkstatt Rostock und Landesheimatverband Mecklenburg-Vorpommern. Red.: Thomas Gallien. Rostock 2007, {{ISBN \|978-3-356-01092-3}}. * Michael North: ''Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns.'' München 2008, {{ISBN \|978-3-406-57767-3}}. == Vanjske poveznice == Line 399 ⟶ 396: {{Mrva-zemlj}} {{Njemačke pokrajine}} [[Kategorija:Mecklenburg-Zapadno Pomorje\| ]]

Mecklenburg-Zapadno Pomorje: razlika između inačica